Hrvatski tamburaši iz Milwaukeeja (Milwaukee Croatian Tamburitzans) dječja je hrvatska skupina osnovana 1985., u kojoj mladi ljudi pjesmom, plesom i tamburaškom glazbom promoviraju hrvatsku baštinu. Broje tridesetak članova, uglavnom školaraca i mladih do 21 godine. Sudjelovali su u više od 25 festivala u SAD-u i Kanadi. Redovito nastupaju u okolici Milwaukeeja na Folk Fairu i na tradicionalnim hrvatskim piknicima gdje pokazuju bogatstvo nošnji, plesa i pjesama svojih predaka. U društvu posjeduju nošnje s područja Konavala, Posavine, Međimurja, Prigorja, Moslavine, Slavonije, Podravine, Baranje i Vojvodine (bunjevačka nošnja).

Nedaleko od Virovitice, u mjestu Špišić Bukovica Kulturno-umjetničko društvo „Seljačka sloga” njeguje izvorni ples, pjesme i običaje svojega kraja. Osnovani su 1934. godine te s ponosom njeguju bogatu glazbenu, vokalnu i plesnu tradiciju. Čuvaju bukovački običaj Ivanjsko naveče, koje karakterizira paljenje krijesa i ples povodom Ivanja, dana sv. Ivana Krstitelja, zaštitinika župe i općine. Društvo predvodi predsjednica Vesna Posavec te okuplja 50-ak aktivnih članova raspoređenih u tamburaškoj, plesnoj i dječjoj folklornoj sekciji. Podmladak stvaraju dobrom suradnjom s OŠ „August Cesarec” Špišić Bukovica, u kojoj djeluje dječja folklorna sekcija „Mali slogaši”, koju vodi učiteljica Anita Jendrašić.

Početkom 20. stoljeća brojni doseljenici u južnu Kaliforniju formiraju dvije skupine hrvatskih useljenika; jednu nastanjenu u obalnom gradu San Pedro, a drugu u srcu Los Angelesa. Kako bi se potaknula njihova crkvena prilagodba, 1910. godine osnovana je Hrvatska narodna župa, a izgrađena je i današnja crkvena zgrada koja je nazvana Hrvatskom katoličkom crkvom sv. Ante. U cilju očuvanja i promicanja hrvatske kulture djeci ovih doseljenika, 1959. godine osnovan je Tamburaško-folklorni klub „Croatia” (Kolo Club “Croatia”). Ubrzo nakon toga, 1965. godine, osnovana je Hrvatska dječja škola (Croatian Children’s School from St Anthony Croatian Catholic Churchin Los Angeles), koja je počela podučavati jezik, kolo i ples te pjevanje za djecu školske dobi u zajednici. Društvo s velikim entuzijazmom uči članove hrvatskim plesovima, pjesmama i koreografijama iz cijele Hrvatske kao značajnom folklornom izričaju na sceni. Predstavljaju se koreografijom „Lepo moje Svetojansko pole”, autora Željka Jergana i u glazbenoj obradi Jerryja Grčevića, iz Jaskanskog prigorja, mjesta Svete Jane.

Mladi tamburaši iz Clevelanda (Cleveland Junior Tamburitzans – CJT) „Hrvatski ponos” društvo je osnovano 1959. u Clevelandu, Ohio, SAD. U okviru ovogodišnje proslave 65 godina postojanja i rada, društvo će aktivno promovirati hrvatsku tradicijsku baštinu kroz brojne nastupe i druženja. Gotovo osamdeset aktivnih članova, od 5 do 21 godine, okuplja se u Hrvatskom domu kardinala Stepinca u Eastlakeu, Ohio gdje marljivo vježbaju svake subote. Ljubav prema domovini svojih predaka njeguju zahvaljujući učiteljima: Katarini Lukačević, Marku Lukačeviću, Bobu Kushneru, Katarini Hrgić, Nicku Cindriću i Ariani Oroz. Povezani su s Hrvatskom zajednicom i Maticom iseljenika te redovito održavaju nastupe na kojima promoviraju hrvatsku baštinu. 

Gradišćansko-hrvatska folklorna grupa „Poljanci” dolazi iz istočne Austrije, mjesta Vulkaprodrštof s oko 2500 stanovnika. Osnovani su 1977., a okupljaju stotinjak članova koji pjevaju, plešu i sviraju hrvatske pjesme uz pratnju tambura. Među osnovnim ciljevima društva jesu prenošenje hrvatskoga jezika, razvijanje senzibiliteta kod djece i mladih za narodnu nošnju, plesove i pjesme. Društvo nastoji zapisivati i prenositi znanja i običaje na mlade generacije.

Hrvatska folklorna skupina „Zagreb” temelji se na prvim okupljanjima hrvatskih iseljenika iz 1955. u Zapadnoj Australiji, na širem području Pertha. Sedamdesetih godina 20. stoljeća nastupali su pod imenom „Šokica”, da bi se potom preimenovali u HFS „Zagreb”. Djeluju pri Hrvatskom centru Zapadne Australije u North Fremantleu, predgrađu Pertha koji ima snažnu i aktivnu hrvatsku zajednicu. Društvo čini oko 90 plesača u dobi od 5 do 55 godina, a nastupaju s ciljem predstavljanja hrvatskog identiteta i kulture široj australskoj javnosti. Izvode plesove Slavonije, Baranje, Like, Međimurja, Prigorja, Posavine, Hvara i Korčule. U Hrvatskoj se predstavljaju u sklopu turneje To je zemlja dide mog i oca mog.

Glazbeno društvo Sokol od 2017. okuplja zaljubljenike u tradicionalnu glazbu i ples te osnivaju foklornu sekciju u sklopu koje djeluju i kantadurke – djevojke koje dvoglasnim izvorno istarskim pjevanjem obogaćuju nastupe. Plesače i plesačice prate vrsni glazbenici na osobitim istarskim instrumentima: harmonici i bajsu, ali i mihu, violini i klarinetu. Osim na lokalnim manifestacijama na Buzeštini kao što su Subotina, Raspjevana Buzeština, Svjetski dan glazbe i Božićni koncert glazbenog društva „Sokol” Buzet, nastupali su i na smotrama narodne glazbe i plesa Istre, te na smotrama folklora u Mariji Bistrici i Brinju, a prošle godine sudjelovali su i na Međunarodnoj smotri izvornog folklora u Osijeku.

Društvo „Blaćani” koje broji tridesetak aktivnih članova utemeljeno je 2004. godine s ciljem očuvanja pjesama, plesova i običaja svojega kraja. Članovi su aktivni u predstavljanju narodne nošnje te sudjeluju na raznim folklornim manifestacijama u Hrvatskoj. Osobito zagovaraju prvi dječji folklor u Hercegovini, kako bi se mladim naraštajima prenosila baština i ljubav prema njoj. Društvo je snimilo i nosač zvuka izvornih napjeva kako bi sačuvali autohtoni glazbeni izričaj svojih predaka.

Ukrajinski plesni ansambl Rusalka (Rusalka Ukrainian Dance Ensemble) već 60 godina njeguje živopisnu prezentaciju ukrajinskog plesa te su postali sastavni dio umjetničke zajednice u Winnipegu. Bogati koreografski repertoar uključuje plesove iz različitih ukrajinskih regija, odražavajući raznovrsne stilove narodne tradicije. Želeći promovirati ukrajinski folklor, utemeljitelj Rusalke Peter Hladun okupio je još 1962. plesače iz Škole plesa Ukrajinske nacionalne federacije. Velike turneje diljem Azije, Europe, Sjeverne Amerike i Ukrajine, zajedno s nastupima za čelnike država i kraljevske obitelji, svrstale su Rusalku među najpriznatije ukrajinske plesne skupine u svijetu.

Kolo grupa „Kardinal Stepinac” iz New Yorka osnovana je 1971. i igra važnu ulogu u ovjekovječenju hrvatske pjesme, plesa i tamburaške glazbe na području država New York, New Jersey i Connecticut. Naše instruktorice, Violette Deur i Daniela Markovinović, kao i koreografkinja Renata Peštić vode ovu grupu od 54 izvođača u dobi od 14 do 18 godina, od kojih su mnogi članovi druge, ako ne i treće generacije useljenika. Kolo grupa „Kardinal Stepinac” usko je povezana s Katoličkom crkvom sv. Ćirila i Metoda. U svojoj bogatoj povijesti dužoj od 50 godina nastupali su diljem SAD-a, Kanade i Hrvatske. Predstavit će se izvedbom moslavačkih plesova, u crvenim i bijelim nošnjama toga kraja. Nošnja iz Crvene Moslavine poznata je po vezenim motivima i cvjetnim motivima, dok je nošnja iz Bijele Moslavine poznata po svojoj jednostavnosti.

HKUD „Jare” iz Jara – Široki Brijeg osnovano je 1952. godine i djelovalo je do početka devedesetih godina 20. stoljeća. Društvo ponovno obnavlja rad 2004. i od tada nastupa na svim značajnijim smotrama folklora u RH i BiH. Društvo isključivo igra izvorne plesove i izvodi pjesme iz zapadne Hercegovine. Cilj Društva je očuvanje, njegovanje i promicanje hrvatskog kulturnog stvaralaštva, kao i običaja hercegovačkog kraja. Društvo je, osim na Đakovačkim vezovima, nastupalo i na Vinkovačkim jesenima, Brodskom kolu, ali i u Muću na manifestaciji Stara je škrinja otvorena, zatim u Uskoplju na smotri Uskopaljske jeseni te na Danima miholjskog ljeta u Žepču.

KUD „Sveti Antun” iz Pokupske doline kod Karlovca osnovan je 2004. godine. Djeluje kao izvorno društvo te njeguje pjesme, plesove i običaje svojega kraja, brižno čuvajući kulturnu baštinu naselja lijeve obale Kupe nizvodno od Karlovca: od Graca, Vodostaja, preko Donjeg Mekušja i Husja, sve do Kobilića Pokupskog. Društvo okuplja oko 40 članova u odrasloj folklornoj sekciji, pjevačkoj skupini i tamburaškom sastavu. Uz mnoge naše izvorne pjesme i plesove posebno njegujemo i tradicionalne crkvene napjeve, kao i najstariju varijantu nošnje našeg kraja. Društvo vrijedno radi, pa u relativno kratkom razdoblju svojega djelovanja bilježi velik broj nastupa na lokalnoj razini i diljem domovine. Kvalitetom nastupa stekli smo u više navrata povjerenje da kao predstavnici grada i županije predstavljamo naš folklor na svim državnim smotrama i susretima folklora u zemlji, ali i u inozemstvu. KUD „Sveti Antun” diči se narodnom nošnjom, čiji su primjerci izloženi u Muzeju grada Karlovca kao najstarija originalna nošnja karlovačkog područja.

Hrvatska čitaonica „Fischer” iz Surčina udruga je Hrvata osnovana 2016., a nazvana prema upravitelju župe Peteru Fischeru. Udruga ima tri sekcije: kreativnu, literarnu i glazbenu, koje njeguju običaje i povijest Hrvata u Srijemu. Rade na prikupljanju starih fotografija i njihovu digitaliziranju, izradi i rekonstrukciji narodnih nošnji po uzoru na izvorne primjerke s početka 20. stoljeća, izdavanju knjiga o povijesti župe i slično. Glazbena sekcija najstarija je te se sastoji od muškog ansabla „Momci s Orešca” i tamburaškog orkestra. Kroz sekcije nastoje okupiti mlade ljude te im prenijeti baštinu kroz riječ, glazbu, ples i narodnu nošnju.

Tradicionalna umjetnička skupina Arc-en-ciel (Groupe d’art traditionnel Arc-en-ciel) iz Evolènea osnovana je 1936. i nazvana prema svjetlucavim bojama svojih kostima. Najdragocjenije blago skupine jesu mladost i motivacija njezinih plesača. Tijekom godina skupina je svoj repertoar obogatila dinamičnim, raznolikim plesovima i scenama s naglaskom na domaćoj kulturi. Ponosni predstavnik tradicije Valaisa, skupina sudjeluje u lokalnim i međunarodnim događajima. Prije 18 godina pokrenula je vlastiti festival CIME (Célébrations Interculturelles de la Montagne à Evolène), koji ugošćuje planinske plesne skupine iz cijelog svijeta.

KUD „Sesvete” djeluje već dugi niz godina, a unutar KUD-a djeluju tri sekcije: tamburaši, folklor – pomladak i folklor – odrasli. Folklorna skupina odraslih osnovana je 2002. godine. Program Društva usmjeren je na njegovanje koreografiranih narodnih pjesama i plesova, ponajprije Sesvetskog prigorja, Posavine, Zeline, Zagorja, Turopolja, ali i drugih krajeva domovine. U silnoj želji da se tradicijska folklorna baština nastavi, 2006. osnovana je dječja folklorna skupina. Za dobar uspjeh svih sekcija Društva svakako su zaslužni voditelji koji ulažu veliki trud i nesebično prenose svoje znanje kako na plesače i pjevače tako i na tamburaše.

Udruga građana općine Primošten „Krč” okupila je 2008. skupinu entuzijasta sa zadatkom prenošenja tradicijskih običaja, plesa i pjesme, domaće gastronomije i folklora. Udruga ima više sekcija, a među aktivnijim su folkloraši i karnevalisti. Udruga je članica Hrvatske udruge karnevalista i Hrvatskog sabora kulture. Najmlađi se okupljaju u sekciji „Mali folklorić”, a Udrugu čini ukupno 60-ak članova.

Kulturna organizacija Folklorna fondacija Rang (Rang Folklore Foundation India) škola je izvođenja umjetnosti globalne razmjene i Gujarat umjetnička platforma sa slavnom poviješću dužom od četiri desetljeća. Promotori ove institucije uložili su najmanje pet desetljeća svojih života kako bi stekli samopouzdanje progovoriti ponešto o našoj velikoj baštini i da mlade generacije izvedu na svjetsku platformu s bogatstvom te baštine izraženom na fascinantan način u različitim oblicima izvedbene umjetnosti. Folklorna fondacija usredotočila se na korak naprijed, kao prvi iskorak na Folklorno kazalište (Bhawai) i narodne plesove (Ras-Garba) po kojima je Gujarat poznat. Praktična obuka ovih umjetničkih oblika zahtjevna je te se osim usvajanja biti ovih umjetničkih formi od sudionika očekuje da ih svladaju u njihovu pravom duhu.

Društvo djeluje od 1974. kroz nekoliko sekcija: dvije folklorne (dječja i odrasla), tamburaška sekcija, ženska pjevačka skupina „Druge” i muška pjevačka skupina „Strossmayer”. Društvo je sudjelovalo i sudjeluje na svim značajnim smotrama folklora i pjevanja u Hrvatskoj kao i izvan domovine, te su za svoj trud dobili brojna priznanja i nagrade. Društvo se odijeva u izvorne narodne nošnje svojega mjesta, koje su iz privatnog vlasništva članova, osobito čuvane i nasljeđivane generacijama. Dođi drugo na divane ulazna je pjesma koju je KUD snimio na prvi nosač zvuka prije dvadesetak godina po kazivačima Janji i Vinku Glavačeviću.

„Seljačka sloga” Gradište osnovana je davne 1923. godine. KUD „Seljačka sloga” ubraja se u najstarije ogranke Seljačke sloge u Republici Hrvatskoj. Uz kraće prekide Društvo se održalo do današnjih dana. KUD ima plesnu, pjevačku i tamburašku skupinu. Cilj ovog Društva je očuvanje starih običaja, pjesama, kola i plesova sela Gradišta. Dakle, riječ je o folklornoj tradiciji Šokaca graničara na tromeđi županjskog, vinkovačkog i brodskog kraja. U čast svoje stote obljetnice, 2023. godine izdali su monografiju na koju su iznimno ponosni. Za svojih 101 godinu postojanja KUD „Seljačka sloga” Gradište dobilo je mnoga cijenjena priznanja i pamti brojne nastupe na području cijele Republike Hrvatske i susjednih zemalja.

Folklorno društvo „Otočac” GPOU-a Otočac slavi dvadeset šest godina rada i postojanja pri Gackom pučkom otvorenom učilištu Otočac. Pomlađeno Folklorno društvo broji oko osamdeset članova, od toga četrdeset aktivnih. U Društvu djeluju sljedeće skupine: dječja skupina „Čerišnjice”, muška i ženska vokalna skupina, dramska i tamburaška skupina. Njeguju čakavski dijalekt, narodne običaje i plesove Gacke te drugih hrvatskih krajeva. Uspješnost svojeg rada potvrdili su nizom nastupa u zemlji i inozemstvu, što dokazuju mnogobrojnim priznanjima. Sudjelovali su na mnogim prigodnim manifestacijama i cjelovečernjim kulturnim programima u zemlji i u inozemstvu, a bilježe i sudjelovanje na snimanju dokumentarnih filmova o tradicijskoj baštini, serijalu Lijepom našom i još nekoliko gostovanja na HRT-u.

Društvo je osnovano 1979. i u svojem postojanju djelovalo je na području očuvanja i zaštite kulturnih nematerijalnih dobara izvodeći izvorni folklor Đakovštine na raznim smotrama izvornog folklora u Republici Hrvatskoj (Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Na Neretvu misečina pala, Međunarodni festival kulture Proljetni zvuci Jana Vlašimskog Virovitica itd.) i međunarodnim smotrama u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Češkoj, Austriji, Bosni i Hercegovini i dr. Društvo broji stotinjak članova u tri folklorne skupine, dvije pjevačke (ženska i muška) i skupine svirača. Pjevačke skupine sudjelovale su na raznim smotrama izvornog folklora diljem Republike Hrvatske, bilo samostalno ili s folklornom skupinom.

KUD „Vesela Šokadija” Lapovci osnovano je 2013. godine s ciljem očuvanja plesova i običaja svojega sela. Broji oko 30 aktivnih članova i nastupali su širom zemlje i u inozemstvu. Ponosni su na svoje manifestacije Ljeto u Lapovcima i Božićni koncert na sv. Stjepana.

Kulturno-umjetničko društvo „Vesela Šokadija” iz Koritne osnovano je 1950. Svojim radom i upornošću iz naraštaja u naraštaj članovi Društva prenose višestoljetnu kulturu, tradiciju i običaje svojega mjesta. Baš zbog upornosti u očuvanju kulturnog nasljeđa svojih djedova i baka, Društvo je prepoznatljivo po izvornosti svojega kraja, Đakovštine i ovog dijela Slavonije. Na brojnim gostovanjima Društvo je privuklo pozornost gledatelja svojom izvornošću, običajima i lipim ruvom svojih djedova i baka, brižno čuvanim u starim škrinjama. Svi članovi posjeduju vlastitu nošnju, što je dokaz bogatstva kraja iz kojega dolazimo. KUD se do sada predstavio na mnogobrojnim smotrama: Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Državnoj smotri folklora u Vinkovcima, Državnoj smotri folklora u Metkoviću, Susretu hrvatskih foklornih ansambala i izvornih skupina u kategoriji izvorni folklor u Sisiku, Međunarodnoj smotri folklora u Italiji, Smotri folklora u Tolisi (Bosna i Hercegovina), Međunarodnoj smotri folklora Balkanski festival u Makedoniji, Međunarodnom festivalu folklora i glazbe u Crnoj Gori, Međunarodnom susretu čuvara hrvatske etno baštine u Stuttgartu u Njemačkoj. Na jubilarnom 30. susretu hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina, koji je održan prošle godine u Županji, od tročlanog stručnog povjerenstva KUD „Vesela Šokadija” osvojio je drugo mjesto, koje je kruna našem dugogodišnjem radu. Stalni smo sudionici Međunarodne smotre folklora Đakovački vezovi. Tijekom godine Društvo organizira Smotru folklora Poklade su milo janje moje.

Kulturno-umjetničko društvo „Tena” iz Đakova osnovano je 1985. te je od tada zabilježilo značajne uspjehe svojim koreografijama, pjesmom, plesom i prekrasnim i očuvanim izvornim nošnjama. „Tena” broji oko 180 aktivnih članova u nekoliko sekcija (folklornih, tamburaški i MVS „Bećarine”), potvrđuje i čuva pradjedovsko nasljeđe te svijetu pokazuje postojanje bogate kulturne baštine. Članovi „Tene” ponajprije obrađuju pjesme, običaje i plesove svojega zavičaja Đakovštine, ali i folklorno nasljeđe Hrvatske. „Tena” njeguje i predstavlja plesove, pjesme i nošnje od Slavonije, Baranje preko Pokuplja, Mađarske Podravine, Prigorja, Bunjevaca, Splita, Krka, Korčule, Zadra, Dubrovnika, Istre i dr. „Tena” je u protekla četiri desetljeća svojega rada obišla cijelu Europu, gostujući na međunarodnim festivalima, zatim je sudjelovala u Meksiku, Egiptu, Kini, Indoneziji, Rusiji, SAD-u i Turskoj.

KUD „Fra Marijan Lanosović” Orubica osnovan je 30-ih godina prošloga stoljeća. Od tada naša udruga djeluje uz kratke prestanke tijekom ratnih godina. Udruga broji pedesetak članova koji djeluju u izvornoj folklornoj sekciji, ženskoj pjevačkoj skupini te dječjoj sekciji. Na nastupima izvode isključivo izvorne pjesme, napjeve i kola. Najpoznatija i najvrjednija izvedba je Kolo na dva štuka, koje je od 2013. godine uvršteno u Registar kulturnih dobara kao nematerijalno kulturno dobro sela Orubice. Osim toga, Društvo se često predstavlja sa svatovskim običajem te običajem sjenokoše koji prikazuju kako su nekada živjeli i radili naši stari. Njeguju troglasno pjevanje, žensko i muško, karakteristično za novogradišku Posavinu. Članovi Društva posjeduju veliki broj originalnih dijelova narodne nošnje koje odijevaju za potrebe nastupa. Posebno se kao najvrjedniji dijelovi nošnje ističu ženske vunene pregače i ženske rubine – košulje šivane kao jednodijelni komadi odjeće. Svojim izgledom, načinom kićenja te samim stilom odijevanja ključan su element lokalne prepoznatljivosti našega sela.

Korijeni KUD-a „Seljačka sloga” Donja Dubrava sežu u 1927. i počivaju na Diletantsko kulturno-prosvjetnom društvu „Dubravka”. Danas ponosno okupljaju stotinjak članova u tamburaškoj, folklornoj, dramskoj te dječjoj sekciji, u kojima aktivno radi pedesetak članova. Voditelj tamburaške sekcije je akademski glazbenik, profesor Antun Horvat. Voditelji plesačke sekcije su Martina Kovač Radmanić, Nino Klobučarić i Damir Vidović, a one najmanje, kojima se najviše ponosimo, vode Dora Čmrlec i Nino Klobučarić. O velikom fundusu naših nošnji brine Petra Žiga. Djelatnost Društva temelji se na uvježbavanju izvornih međimurskih pjesama, plesova i govora te na promicanju, razvijanju i unaprjeđenju kulture. U „Seljačkoj slogi” stasala je primadona međimurske izvorne popevke Elizabeta Toplek – Teta Liza, biser međimurske kulture te jedan od sinonima i ambasadora Međimurja. 2009. godine izdali smo nosač zvuka Teta Liza i Tonček, s 13 rijetko izvođenih međimurskih pjesama, koji je nagrađen s čak dvije najprestižnije hrvatske diskografske nagrade Porin. Tradicija izvođenja popevke u Međimurju živa je i danas upravo zbog prenošenja ove nematerijalne baštine na mlađe naraštaje, a Teti Lizi u čast 2018. održali smo prvi memorijal „Deca, moja deca”.

Puhački orkestar osnovao je DVD Đakovo 1882. godine. Dužnost kapelnika – dirigenta od početka 2012. godine preuzima Tomislav Kruljac. Puhački orkestar od svojeg osnutka pa sve do danas, kroz razdoblja dva svjetska rata i Domovinskog rata, radi bez prekida. Najveći uspjeh postiže od 1924. godine do 1936., kada je bio najbrojniji. Orkestar je tada imao preko 100 glazbenika te nije bio isključivo puhački, već simfonijski, a upošljavao je više profesionalnih glazbenika. U Domovinskom ratu orkestar je nastupao na svim značajnijim manifestacijama, kao i na pogrebima poginulih u Domovinskom ratu. Za sudjelovanje u Domovinskom ratu 14 članova orkestra nositelji su Spomenice Domovinskog rata. Za svoj rad orkestar je primio više priznanja i odlikovanja: 1973. Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima, 1986. Nagradu oslobođenja Grada Đakova, 1994. Povelju kulturno-prosvjetnog vijeća Sabora RH i niz drugih priznanja i odlikovanja. Danas orkestar broji 30 članova.
2019. godine službeno je osnovana Udruga Osječki puhački orkestar, s ciljem poticanja, pomaganja, razvitka i unaprjeđenja amaterske puhačke glazbe, popularizacije puhačke glazbe, organizacije koncerata i manifestacija, suradnje i povezivanja s drugim sličnim udrugama, ustanovama i organizacijama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Orkestar broji 15 članova.

KUD „Petőfi Sándor” Ivanovci Đakovački utemeljen je 1975. i aktivno je djelovao sve do 2017. brižno čuvajući kulturu i tradiciju dobivenu nasljeđem. Krajem 2023. godine dio bivših članova odlučio je ponovno se aktivirati i pokrenuti lokalnu zajednicu, s ciljem da KUD ponovno bude poveznica i mjesto dodira različitih generacija i kultura. KUD danas, kao i ranije, djeluje u tri skupine – mala, srednja i odrasla te trenutačno broji 30-ak aktivnih članova koji obrađuju izvorne mađarske plesove i igre. Mala i srednja skupina imaju četiri vrste nošnje, a velika skupina po tri vrste. Ženske se nošnje sastoje od košulje, suknje i dvije podsuknje te pregače. Kosa je spletena u pletenice koje su vezane mašnom. Muške se nošnje sastoje od hlača, košulje i prsluka. Na glavi je šešir.

KUD „Milko Cepelić” iz Vuke osnovan je 2017., a nosi ime jednog od najvećih svećenika, povjesničara i etnologa na području Đakovštine, koji je rođen i odrastao u Vuki. Društvo okuplja 40-ak članova odrasle i dječje skupine i do sada su nastupali na raznim manifestacijama u Osječko-baranjskoj i u susjednim županijama. Posebno su ponosni na nastup u Kninu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, također i na nastupe u programu Đakovačkih vezova te na sudjelovanje u svečanoj povorci ulicama grada. KUD „Milko Cepelić” organizator je Dječje smotre folklora Ringe raja sa Utvaja i Smotre folklora Blago čuvam, blagom se dičim.

Udruga je osnovana 1999. te neprekidno radi na promicanju šokačke kulture, tradicije i običaja. Prvi zadatak je gajenje izvornog folklora sela Kupine, pjesme, plesa, igara, običaja i izvornog šokačkog starosjedilačkog života. U Društvu djeluju, uz odraslu folklornu skupinu, i dječja, muška i ženska izvorna pjevačka pučka skupina, te mješovita crkvena pjevačka pučka skupina. Aktivno u ovim skupinama radi 40-ak članova različitog uzrasta, iz Kupine i okolnih mjesta. Osim redovnih gostovanja u raznim emisijama tradicijske kulture na Radio Osijeku, Hrvatskom radiju, Radio Slavoniji, itd., udruga je uz suradnju s Hrvatskom radiotelevizijom snimila dvije dokumentarne emisije o tradicijskom životu u selu Kupina. Također, samostalno je snimila promotivni nosač zvuka Oj Kupino, alaj si milina, na koji su članovi zabilježili izvorne pjesme i kola sela Kupine i okolice. Udruga organizira nekoliko priredbi kulturno-tradicijskog sadržaja, kao što je običaj Kolo na Bartolovo. Članovi Društva nastupaju u svojim vlastitim nošnjama, u koje se spremaju kako godine i prigoda nalažu.

Folklornom ansamblu iz Sandanskog, Bugarska (Ansambl za narodni pesni i tanci „Nikola Vapcarov”) cilj je predstaviti ljepotu bugarskih pjesama i plesova. Ansambl je osnovan 1953., a sastoji se od plesne skupine, ženskog zbora, muške pjevačke skupine i orkestra, članova u dobi od 15 do 75 godina. Sve skupine imaju voditelje i cijeli ansambl zajedno nastupa na pozornici. U svojoj 70-godišnjoj povijesti osvojili su veliki broj nagrada i priznanja. Jednu od najvećih nagrada osvojili su 2016. postavši apsolutni prvaci folklora Bugarske na natjecanju Europske asocijacije folklornih festivala. Svake godine sudjeluju na međunarodnom festivalu, a u domovini sudjeluju na brojnim natjecanjima i koncertima.

Kulturno-umjetničko društvo „Sloga” Satnica Đakovačka osnovano je 1996. s ciljem očuvanja i njegovanja izvornoga folklora, nošnje i običaja našega kraja. Ponosni smo čuvari naše kulturne baštine i tradicije koju prenosimo na djecu. Društvo broji 80-ak članova koji aktivno rade u dječjoj i odrasloj skupini, skupini mažoretkinja i tamburaškoj školi. Svoj rad predstavili smo na svim značajnijim smotrama folklora u zemlji: na Vinkovačkim jesenima, Brodskm kolu, Županjskom sijelu, Miholjačkom ljetu i na županijskim smotrama i Međunarodnoj smotri u Zagrebu. Nastupali smo u susjednoj BiH, u Mađarskoj, Njemačkoj, Litvi, Španjolskoj i Švicarskoj. Izdali smo CD s izvornim i autorskim pjesmama i snimili videospot. Ponosni smo organizatori smotre folklora za djecu i odrasle Satnica u igri, pjesmi i plesu.

KUD „Perkovčani” Novi Perkovci osnovan je 2017. godine. Društvo djeluje u tri skupine: folklornoj, ženskoj pjevačkoj te muškoj pjevačkoj skupini „Faši”. Društvo je do sada nastupalo na mnogim manifestacijama, a posebno želimo istaknuti nastupe u Sisku 2018. godine na 25. Susretima hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina, 2019. godine u Metkoviću na 35. smotri folklora jadranske Hrvatske Na Neretvu misečina pala, 54. Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima te 55. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Posebno se ponosimo dva puta osvojenom nagradom za najuspješnijeg počimatelja na Smotri folklornog pjevanja Đakovštine. Društvo s ponosom predstavlja svoje selo, Đakovo i Slavoniju. 2019. godine po prvi put smo organizirali svoju manifestaciju, pod nazivom Smotra folklora na drumu. Cilj KUD-a je zaustaviti odumiranje tradicije i običaja svojega kraja te očuvanje nošnje, koja je sva privatnog vlasništva pa dočarava bogatstvo kraja iz kojeg dolazimo.

KUD „Kondrićani” dolazi iz malog, prekrasnog, šokačko-slavonskog sela na brdašcu, Kondrića, koje je smješteno na obroncima Dilja, općine Trnava, Osječko-baranjske županije. Društvo je osnovano 2001., a djeluje u tri skupine: plesna, pjevačka i tamburaška sekcija. Društvo čini oko 30 aktivnih članova. Njegujući pjesmu, plesove i običaje svojega sela i zavičaja, nastupili smo na svim većim smotrama Slavonije i Baranje (Brodsko kolo, Đakovački vezovi, Miholjačko sijelo, Ljeto valpovačko, Vinkovačke jeseni) te diljem Jadrana. Osim u RH, nastupali smo i izvan granica Lijepe Naše, kao što su ponajprije nastupi u Srbiji, BiH, Mađarskoj te Makedoniji. Izrazito smo ponosni na našu smotru folklora pod nazivom Lipanjske večeri, koja ujedno označava početak Bonavite. Organizatori smo i božićnog koncerta Na Ivanje u Kondriću, koji se svake godine održava 27. prosinca.

Kulturno-umjetničko društvo „Šokadija” Budrovci postoji i djeluje neprekidno od 1983. godine i prošle godine proslavilo je 40. obljetnicu. Povodom Dana grada Đakova Društvo je ove godine dobilo Povelju zahvalnosti. Nastupalo je na svim važnijim smotrama u Republici Hrvatskoj, a Budrovce, Đakovo, Đakovštinu, Slavoniju i Hrvatsku predstavilo je kroz međunarodnu suradnju u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Vojvodini, Bosni i Hercegovini te Makedoniji. Domaćin je folklorne manifestacije U Budrovci, na Nedilju bilu i Dječje smotre folklora Rubina zlatne jeseni. Također, Društvo je aktivni sudionik i Đakovačkih bušara te sudjeluje na karnevalskim priredbama u različitim krajevima Hrvatske. Društvo djeluje kroz rad dječje folklorne skupine, folklorne skupine odraslih, muške i ženske pjevačke skupine te tamburaškog sastava.

KUD „Slavonija” Đurđanci osnovano je 2008. i trenutačno broji oko 40 članova te promiče tradicijsku kulturu i čuva folklornu baštinu svojega kraja – Đurđanaca i Đakovštine.

Društvo je osnovano 1967. godine usporedno s utemeljenjem Đakovačkih vezova i kontinuirano djeluje do danas, u posljednjih 30 godina pod okriljem Matice slovačke Josipovac. U radu udruge djeluje nekoliko skupina: mlađa i starija dječja plesna skupina, koja je najbrojnija s 40-ak članova, odrasla plesna skupina, pjevačka i glazbena skupina te tradicijska i likovna skupina. Društvo je orijentirano na njegovanje tradicije koju su razvili u vlastitoj, ovdašnjoj sredini, ali i tradicije iz Slovačke, posebice s područja Kysuca, odakle Josipovčani vuku svoje podrijetlo. Svoj program predstavljaju u cijeloj Republici Hrvatskoj, sudjelujući na brojnim manifestacijama i smotrama folklora lokalnog, regionalnog i međunarodnog karaktera, te u susjednim državama: Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Rumunjskoj, a najdraža destinacija im je Republika Slovačka. Organizatori su dvodnevne, folklorne, etno-gastro i umjetničke manifestacije pod nazivom Slovaci do Drlaku, koja se održava posljednji vikend u kolovozu, a koja okuplja veliki broj sudionika i gledatelja.

Kulturno-umjetnička udruga „Ivan vitez Trnski” iz Nove Rače osnovana je 1957. godine s ciljem čuvanja folklorne baštine i narodnih običaja bilogorskog kraja. Radimo u 4 sekcije i ubrajamo se među najbolja kulturno-umjetnička društva izvornog folklora naše županije jer smo više puta predstavljali našu županiju, kako tamburaši i pjevači tako i plesači na državnim smotrama. Jedna smo od rijetkih Udruga koje njeguju starinski način sviranja i pjevanja na tamburama farkaš sustava, starim preko 100 godina.

Kulturno-umjetničko društvo „Seljačka sloga” iz Zadubravlja osnovano je 1936. godine. U svojem dugogodišnjem postojanju nastojalo je sačuvati izvorne plesove, pjesme, igre, običaje te nošnje koji su vrelo naše kulture. Članovi predstavljaju narodnu nošnju koju su nekada nosile kuvačice i kuvači u svatovima. S velikim ponosom objavili smo nosač zvuka Faljila se faljisava 2008. godine. Ovo smatramo našim doprinosom očuvanju kulture, koju su istraživali istaknuti melografi i zapisivači pučke lirike. Pjesme izvode naši pjevači i svirači na autohtoni način, naučen od starijih generacija.

Kulturno-umjetničko društvo „Mokro” s radom je počelo 2000., u istoimenome selu Mokro po kojemu je Društvo i dobilo ime. Radi u dvije skupine, odrasloj i dječjoj, dok u obje djeluju tri sekcije: plesačka, pjevačka i dramska. Društvo broji oko 125 aktivnih članova u dobi od 5 do 83 godine starosti. Osim njegovanja, prenošenja i promicanja plesova, pjesama, običaja i općenito izvorne baštine Hrvata iz Širokog Brijega i zapadne Hercegovine, Društvo njeguje i kulturu Hrvata, najčešće kroz koreografirani folklor, iz ostalih dijelova Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Iz svojeg programa izdvajamo pjesme i plesove Zapadne Hercegovine, poskočicu linđo, plesove i pjesme Rame, Busovače, Zagorja, Like, Slavonije i Posedarja. Snimili smo film pod nazivom Radi, voli se, ženi se, koji prikazuje običaj prosidbe djevojke i običaj svadbe. Društvo je organizator smotre folklora pod nazivom Na temeljima bazilike naše, koja se već 13 godina organizira u Mokrom kod Širokog Brijega.

KUD „Hrvatska čitaonica” djeluje s povremenim prekidima od 1969. kroz dječju skupinu, mlađu i stariju tamburašku skupinu, odraslu skupinu, skupinu žena koje prate rad KUD-a putem radionica te kroz knjižnicu u sklopu koje radi i čitaonica po kojoj je KUD dobio ime. KUD u svojem radu obnavlja stare igre, plesove i pjesme u cilju očuvanja kulturne baštine Selaca Đakovačkih i Đakovštine. Odrasla skupina redovito je nastupala na svim važnim događajima u Đakovu, okolnim mjestima u Đakovštini, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Osijeku, Našicama, Miholjcu, Požegi, Kutini, Zagrebu, Kljacima, na otoku Pagu. Ostvarena je međunarodna suradnja u nekoliko navrata u Bosni i Hercegovini, Italiji, Rumunjskoj, Mađarskoj, Makedoniji.
KUD „Hrvatska čitaonica” sudjeluje i na svim radionicama koje prate Đakovačke vezove, kao i u uređenju izloga u sklopu Vezova. KUD „Hrvatska čitaonica” uvijek ostavlja dojam vrijednog, marljivog, brižno pripremljenog društva, popunjenog mladošću u kojem se očituje ponos Slavonije. KUD „Hrvatska čitaonica” organizator je dječje smotre U Selcima za Brašančevo.

KUD „Gorjanac” iz Gorjana osnovan je 1966. godine te je među prvim osnovanim folklornim društvima u Đakovštini. Poticaj osnivanju bio je nastup skupine mještana iz Gorjana na proslavi 100. godišnjice tadašnje JAZU u Zagrebu. Društvo njeguje izvorni tradicijski folklor, čemu svakako pripada i Proljetni ophod ljelja ili kraljica, koje su u novijoj povijesti pronijele ime KUD-a „Gorjanac” diljem Hrvatske i svijeta. Na temelju toga upisani su na listu UNESCO-oa kao nositelji svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Društvo je uz izdane dvije gramofonske ploče te jedan CD 2022. godine povodom 20. obljetnice oživljavanja proljetnog ophoda, a u suradnji s Hrvatskom poštom, izdalo poštansku markicu. Društvo je do sada sudjelovalo na svim Vezovima, 57 nastupa. Nabrajati ili izdvojiti gostovanja i nastupe bilo bi predugo, ali pronijeti hrvatsku, slavonsku i gorjansku kulturu i tradiciju čak do dalekog Japana i Južne Koreje govori dovoljno samo za sebe.

Kulturno-umjetničko društvo „Ivan Filipović” osnovano je davne 1901. godine te kontinuirano djeluje 123 godine i jedno je od najstarijih društava u Republici Hrvatskoj. Društvo je kroz svoju bogatu povijest nastupilo na svim značajnijim smotrama, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Povodom 100. godišnjice Društvo je primilo priznanje tadašnjeg predsjednika RH Stjepana Mesića te priznanje Hrvatskog sabora. Društvo svake godine organizira smotru starog običaja Vidit će se na svetog Iliju, koja cura ima đuvegiju. Društvo broji 60-ak aktivnih članova te njeguje izvorni folklor Velike Kopanice i čuvanje starih narodnih nošnji.

KUD „Tomislav” iz Sibinja jedno je od najstarijih društava u Brodsko-posavskoj županiji. U tom dugogodišnjem djelovanju gotovo da nema smotre u Hrvatskoj na kojoj nisu predstavili svoje programe, osobito u posljednjih 30-ak godina. Organizatori su smotre pod nazivom Oj, Sibinju, lipo selo naše, na kojoj su svoje programe predstavila mnoga društva iz cijele Hrvatske, a u programu smotre je i etno revija koja svake godine posebno oduševi mnogobrojnu publiku. U svojem programu osim plesova i pjesama Brodskog Posavlja i sela Sibinja imaju i niz koreografija pjesama i plesova cijele Hrvatske. Pa su tako na repertoaru koreografije bunjevačkih, međimurskih, posavskih, baranjskih, zagorskih, dalmatinskih, ličkih kao i niz scenski obrađenih običaja sela Sibinja. Poznato je i da su članice Društva nositeljice brojnih lenti jer osvajaju nagrade na izborima za najljepše djevojke i snaše. Vrlo su česti gosti i na međunarodnim folklornim festivalima te su do sada gostovali u Mađarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Poljskoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i na taj način pronosili ime sela Sibinja, županije i domovine.

Udruga je prva i jedina kandžijaška udruga u RH, osnovana u Kruševici 2010. godine s ciljem promicanja tradicije i slavonskih vrijednosti. Naglasak je na tradicionalnoj slavonskoj svinjarskoj kandžiji, koja je specifična za naš slavonski kraj. Svinjarska se kandžija mogla u prošlosti vidjeti u svakodnevnom životu Šokaca, a danas tek rijetko na nekim folklornim manifestacijama. Cilj Udruge je od svinjarske kandžije napraviti izvorni slavonski zaštitni znak i suvenir te je na taj način približiti mladim ljudima i spasiti je od zaborava. Udruga trenutačno broji 40-ak članova, većinom mladih, što je dokaz da je na pravom putu da ostvari svoje ciljeve.

Đakovačke mažoretkinje KUD-a „Sklad“ neprekidno djeluju već 30 godina. Članice su Hrvatskog mažoret saveza i jedan su od najstarijih mažoret timova u Hrvatskoj. Godišnje održe pedesetak nastupa. Nastupaju na svim važnijim priredbama u Đakovu i okolici, sportskim događanjima i na drugim kulturnim događanjima. Često gostuju na različitim humanitarnim koncertima i priredbama, vatrogasnim natjecanjima, smotrama folklora i slično. Mažoretkinje sudjeluju i na regionalnim i državnim prvenstvima Hrvatskog mažoret saveza, predstavljajući grad Đakovo i svoj KUD.

Bogatstvo folklorne tradicije, pjesme, plesa i mnoštvo različitih nošnji pretočeno je u KUD „Zora” iz Piškorevaca, čija bogata povijest seže još u 1927. godinu kada Društvo počinje s radom kao pjevačka skupina, a s vremenom su stvoreni uvjeti za rad plesne i tamburaške sekcije. „Zora” je jedno od najstarijih društava na području Đakovštine, a svojim radom i upornošću iz naraštaja u naraštaj prenose višestoljetnu kulturu, tradiciju i običaje svojega mjesta. Baš zbog upornosti u očuvanju kulturnog nasljeđa svojih djedova i pradjedova, Društvo je prepoznatljivo po izvornosti svojega kraja, Đakovštine i ovog dijela Slavonije. Društvo trenutačno broji pedesetak članova podijeljenih u prvu plesnu sekciju, pjevačku sekciju te dječju sekciju. „Zora” veliku pozornost pridaje najmlađim uzrastima koji će s vremenom kroz rad nastaviti tradiciju i postojanost već postignutih tekovina Društva. „Zora” je domaćin dvije kulturno-folklorne manifestacije, i to Piškorevačkih sokaka, smotre folklora za odrasle folklorne skupine koja se održava krajem mjeseca kolovoza i dječje smotre Sv. Lucija, koja se održava uoči blagdana sv. Lucije (prosinac) te gastro-manifestacije Tačkijada, koja se održava početkom mjeseca rujna.

Kulturno-umjetničko društvo „Berda” osnovano je 1996. godine. Okuplja članove različitih dobnih skupina koji djeluju u pjevačkoj, plesnoj i tamburaškoj sekciji te čuvaju s ponosom od zaborava vremena ljepotu narodnih običaja svojega kraja, kao i cijele Lijepe Naše.
Sudjelovali su na brojnim smotrama folklora diljem domovine te manifestacijama Požeško-slavonske županije. Predstavljali su Požeško-slavonsku županiju na Vinkovačkim jesenima, ove 2024. godine na Županjskom kulturnom mozaiku izabrani su kao predstavnici Županije na Đakovačkim vezovima, a ženska pjevačka skupina Društva na županijskoj smotri pjevačkih skupina Pivaj diko, ja ću ti pomagat u Biškupcima izabrana je kao predstavnik Požeško-slavonske županije na 21. Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava. Sudjelovali su i na smotri muških pjevačkih skupina Hrvatske u Ivanić-Gradu 2019. godine, te na Zlatnim žicama Slavonije u Požegi. Bili su gosti i na međunarodnim festivalima u susjednoj Bosni i Hercegovini te u Vojvodini.
U Gradskom kazalištu Požega 2019. godine održali su se cjelovečernji koncert pod nazivom „Idem selom, pjesma ori”, koji je dokumentiran u DVD formatu kao uspomena na rad Društva od 2014. do 2019. godine. Organizatori su smotre folklora Dođi diko večeras na sijelo te božićnog koncerta s etno revijom pod nazivom S pjesmom u susret Božiću.

Matični klub „Hrvatski ovčar” Đakovo osnovan je 1992. godine u Đakovu i kao takav djeluje kontinuirano. Osnovni su ciljevi kluba uzgoj, promidžba i očuvanje pasmine sudjelovanjem na kinološkim ili kulturnim manifestacijama. Kroz godine rada možemo biti ponosni na broj jedinki koje smo uzgojili i nadasve na broj članova koji se stalno povećava, posebice mlađim članovima Kluba. Članovi Kluba sudjeluju na radionicama edukativnog karaktera gdje mlađim naraštajima pokušavamo približiti pasminu koja upravo potječe iz naše Slavonije i Đakovštine. Hrvatske izvorne autohtone pasmine upisane su u Food and Agriculture Organizatuin of the United Nations (FAO) Domestic Animal Diversity, čime smo zaštitili područje odakle naše pasmine potječu, tako i našeg hrvatskog ovčara.

„Mafrina” je formirana još davne 1977. godine, od kada se njeguje tradicijska baština Vele Luke. Svoje djelovanje učvrstila je 2001. godine osnivanjem Folklornog društva „Kumpanija” Vela Luka koje se sastoji od folklorne sekcije „Mafrina”, viteške sekcije „Kumpanija” te mješovite klape „Kumpanija”.
Folklorna sekcija „Mafrina” sastoji se od muško-ženskih parova koji izvode stare velolučke plesove: mafrina, traškun, trepavica, šega-šega, pritilica, četiri pasa, pokladni tanci, a plesovi se izvode uz pratnju harmonike botunarke. Plesačice i plesači obučeni su u tradicionalnu velolučku nošnju, po uzoru na prošla vremena i naše stare koji su se tako nosili u svečanim prilikama, za vrijeme svetaca i blagdana.

KUD „Ploče” iz Ploča osnovan je 12. veljače 1981. godine s ciljem promicanja, razvitka i unaprjeđenja kulturne baštine, zaštite i očuvanja materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara doline Neretve. KUD „Ploče” aktivno je djelovao do Domovinskog rata, kad se članovi KUD-a pridružuju obrani Republike Hrvatske.
Rad KUD-a obnavlja se 2015. godine te KUD trenutačno djeluje kroz sljedeće sekcije: folklorna sekcija starijih, folklorna sekcija mladih i ženski sastav pučkih pjevačica „Neretvanke”. KUD „Ploče” kroz dugi niz godina svojeg djelovanja održao je brojne nastupe diljem Republike Hrvatske, Europe i u zemljama okruženja te je pritom brojnoj publici prezentirao bogatstvo materijalne i nematerijalne kulturne baštine Donjoneretvanskog kraja.

Bogatstvo folklorne tradicije, pjesme, plesa i mnoštvo različitih nošnji pretočeno je u KUD „Lipa” iz Semeljaca, čija bogata povijest seže još u 1892. godinu kada su bili početci folklornog amaterskog djelovanja u sklopu seljačkog društva, iako je Društvo službeno osnovano 18. svibnja 1966. godine.
Na brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu „Lipa” je privukla pozornost gledatelja izvornim folklornim običajima i lipinim ruvom svojih baka, brižno čuvanim u starim hrastovim škrinjama otrgnutim od zuba vremena. Važno je naglasiti da Društvo i danas, poslije toliko vremena kontinuiranog rada, posebnu pozornost pridaje tradicionalnom spremanju, jer je u Semeljcima neizrecivo bogatstvo narodnog ruha pa ne čudi da se Semeljčanke predstavljaju na različitim smotrama tradicionalnog odijevanja i postižu zavidne rezultate.
Društvo je organizator smotre folklora Kolo na Vrbaku, koja se održava u lipnju oko blagdana sv. Antuna, gdje okupljamo kulturno-umjetnička društva. Semeljčani svake godine okite svoje kuće, prozore i kapije različitim rukotvorinama: ponjavcima, otarcima, rubinama i maramama, i tako makar jedanput godišnje iznesu na svjetlo dana sve bogatstvo koje su naslijedili od svojih baka i mama. Društvo broji pedesetak aktivnih članova podijeljenih u nekoliko sekcija, a osim tradicionalnih pjesama i igara semeljačkoga kraja, Društvo se predstavlja bunjevačkim, baranjskim, slovačkim i posavskim plesovima, na taj način njeguje veliki spektar tradicijskog života s različitih područja Hrvatske. Velika volja, visoki ciljevi, a nadasve ljubav prema tradiciji i kulturi čvrsti su temelji ovog Društva, koji će se njegovati onoliko dugo koliko ih budemo znali cijeniti.

KUD „Mijat Stojanović” osnovan je dane 1909. godine. Društvo se ističe velikim brojem članova koji djeluju u nekoliko sekcija. Dječja sekcija, odrasla sekcija, muška pjevačka skupina te tamburaška sekcija, zbirno oko 100 članova. Organizatori smo pokladnih večeri u Babinoj Gredi te županijske smotre a capella pjevanja Kad zapivam tio pa veselo u sklopu manifestacije Večeri dr. Matije Bačića. Sudjelujemo na različitim manifestacijama diljem RH te u inozemstvu.

KUD „Šokadija” Ivanovci, Marjančaci i Zelčin osnovano je 1999. godine. Okupljaju članove iz tri okolna sela različitih uzrasta, od najmlađih do najstarijih. Cilj Društva je očuvanje starih običaja, napjeva i plesova Belih sela, kako se nazivaju sva tri sela. Aktivno sudjeluju na različitim manifestacijama grada Valpova, posebno na Ljetu valpovačkom, u okolnim mjestima, diljem Hrvatske te van naših granica. Posljednje gostovanje, te nama najveći uspjeh Društva, audijencija je u Vatikanu kod Pape Franje, na koju smo najviše ponosni.

Društvo je osnovano 1974. godine. U svojem radu njegujemo izvornu pjesmu i ples. Za svoj rad, očuvanje tradicije i njegovanje običaja našega kraja dobili smo mnoga priznanja i diplome. Nastupali smo diljem Republike Hrvatske. Nastupali smo i na Vinkovačkim jesenima, na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, u Metkoviću, Dubrovniku, Rijeci, Valpovu, Donjem Miholjcu, Pitomači i mnogim drugim mjestima. Sudjelovali smo na smotrama pučkog crkvenog pjevanja u Zagrebu u zagrebačkoj katedrali i u crkvi svete Katarine, u Topolju, Semeljcima, Viškovcima i Đakovu.
Snimili smo tri projekta u organizaciji HRT-a, i to starinske običaje: čijalo perja, komušanje kukuruza i žetvu. Snimili smo i nekoliko radijskih emisija o svatovskim običajima u Forkuševcima. Posebno bismo istaknuli naša gostovanja i nastupe izvan Republike Hrvatske.
Nastupali smo i na međunarodnoj smotri folklora u Češkoj Republici, na smotri folklora u Bugarskoj, pod nazivom Sofijsko proljeće, te u Makedoniji na smotri pod nazivom Ilindenski denovi. Posjetili smo i Italiju, točnije Rimini, zatim Bosnu i Hercegovinu te Mađarsku, gdje smo se također predstavili pjesmama i plesovima svojega kraja.
Ipak, posebno zadovoljstvo predstavlja nam nastup na Đakovačkim vezovima, čiji smo sudionici više od 40 godina. Sudjelovali smo i na otvorenju Đakovačkih vezova prikazujući običaje: čijalo perja i vinčac – svatovski običaj. Organizatori smo smotre folklora u našem selu pod nazivom Jesen stiže, dunjo moja. Ove godine obilježavamo i 50 godina od osnutka našega KUD-a. Izvodimo isključivo izvorne pjesme i plesove Slavonije, đakovačkog kraja.

Mađarsko kulturno društvo „Népkör” Osijek osnovano je prije gotovo 80 godina, jedno je od najstarijih mađarskih kulturnih društava ne samo u gradu Osijeku nego i na području cijele RH. Društvo broji oko 280 članova, u njemu djeluje 5 sekcija, a godišnje organizira 40-ak manjih i većih manifestacija, nekoliko njih kontinuirano unatrag već i do 25 godina.
Folklorna sekcija Društva obnovljena je prije 5 godina s desetak folklornih entuzijasta starijeg uzrasta, i iako je jedna od najmlađih, istodobno je i jedna od najaktivnijih sekcija udruge. U planu je i proširenje sekcije na mlade te stvaranje dječje folklorne sekcije.

KUD „Selište Kostajničko” osnovano je 2008. godine s ciljem očuvanja tradicije i baštine kostajničkog kraja. U svojem dosadašnjem radu nastupili smo na brojnim manifestacijama među kojima smo već dva puta bili sudionici Đakovačkih vezova te smo sudjelovali i na Vinkovačkim jesenima, kao i na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Izrazito se ponosimo što smo imali čast pokazati naše izvorne pjesme i plesove na ovako velikim kulturnim događanjima unutar Lijepe Naše, ali i van granica (Republika Sjeverna Makedonija te BiH). Kao područje čija je tradicija pretrpjela velike gubitke tijekom povijesnih ratova i prisvajanja tradicije, ponosni smo na činjenicu kako usprkos svemu tome održavamo uspomenu na svoje ponosne korijene živom izvornom pjesmom i plesom našeg kraja. Sve probe KUD-a prate naši tamburaši, čiji je voditelj Nikica Bašić, koreograf Vlado Žižak i predsjednik Miroslav Ivezić.

Kuburaška udruga Maruševec osnovana je 2006. godine i nastavlja tradiciju pucanja iz mužara i kubura u svojem kraju, a i šire. Najstariji vjerodostojni podatak o tradiciji pucanja u Maruševcu datira iz 1862. godine, a nalazi se u crkvenim knjigama Župe Maruševec, gdje je zabilježen izdatak kupnje baruta za pucanje na dan sv. Roka, 16. kolovoza kod kapelice tog svetca u mjestu Druškovec u Općini Maruševec. U daljnjim godinama taj pradavni običaj najčešće se spominje uz uskrsno vrijeme, ali i za druge crkvene svečanosti. S obzirom na rudarsku tradiciju maruševečkog kraja, pucači su najčešće bili rudari, tako da su i današnje odore Kuburaške udruge prepoznatljive crne boje. Kuburaška udruga Maruševec danas ima 32 člana s 25 registriranih kubura i dva topa. „Kumovi” se mogu pohvaliti s nastupima širom Lijepe Naše, a bili su sudionici u programima Šokačkog sijela u Županji, manifestacije Dunav svome gradu u Vukovaru, Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, dana Općine Bošnjaci, Maratona lađa u Metkoviću, Križevečkog spravišća, Špancirfesta u Varaždinu, Divan je kićeni Srijem Općine Nijemci, motorijade na Vinici, Zeljarijade u Vidovcu i tako dalje. S istorodnim udrugama zagorskog kraja redoviti su sudionici obilježavanja blagdana Male Gospe u Humu na Sutli, svetog Leonarda u Pregradi, svetog Mihovila u Sračincu, Presvetog Trojstva u Jurketincu, svetog Roka u Druškovcu, svetoga Jurja u Maruševcu i sudionici su smotri kuburaških udruga te svih događanja vezanih za promociju pucanja iz kubura i nastavak ove lijepe tradicije. Od 2012. godine obilježavajući Čiselsku nedelu, proštenje sa stoljetnom tradicijom, organizatori su i Sajma v Maruševcu, gdje su se predstavile udruge, poljoprivredna gospodarstva i pojedinci sa svojim proizvodima te narodnim blagom i rukotvorinama ovog kraja. Od iste godine organizatori su i kićenja božićne jelke uz župnu crkvu te uz općinu, od 2013. godine organizatori su programa Advent u Maruševcu. Prosječno imaju više od 30 nastupa godišnje i jedna su od najaktivnijih udruga u Varaždinskoj županiji.

KUD „Veseli Šokci” iz Punitovaca kreće s radom 1967. godine i održava se sve do ratnih godina, kada se u nekoliko navrata ponovno osnivao. Nakon dugogodišnje stanke, na inicijativu Jasne Matković, osnovan je u listopadu 2012. godine. KUD se dijeli na dvije skupine: „Dukati”, za djecu od 6 do 12 godina te „Biseri”, za djecu i odrasle od 12 do 65 godina. KUD je kroz dosadašnje djelovanje sudjelovao na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, večerima folklora u Donjem Miholjcu, Bogdanovcima, Harkanovcima, Osojniku kod Dubrovnika, Zadru i mnogim drugim večerima folklora, a također i u BiH, u Gabeli i Dretelju kod Čapljine. Voditelj skupine je Mato Ručević, a predsjednik Domagoj Marinović.

Kulturno – umjetničko društvo „Mijo Stuparić“ Velika Ludina ime nosi po zastupniku seljaka i piscu, Miji Stupariću. Tijekom 30 godina rada očuvalo je izvorne pjesme, plesove i narodne nošnje Moslavine. Bilježi brojne nastupe diljem Hrvatske te u inozemstvu. Inicijator je brojnih kulturnih manifestacija i edukativnih radionica na području svoje općine. Danas broji 70-ak članova koji aktivno djeluju u 5 sekcija: dječja i odrasla folklorna, pjevačka, tamburaška, te sekcija ručnog rada. U svrhu očuvanja kulturne baštine i pučke tradicije društvo je 2016. godine izdalo monografiju „I po bregu i po doli ludinska se pjesma ori“, a 2019. zbirku o narodnoj ostavštini ludinskog kraja “Pasem konja kraj Meseca”. Društvo se izuzetno ponosi velikim brojem mladih koji će jednoga dana biti spremni prenijeti bogatu moslavačku tradiciju, putem riječi i djela na svoje potomke.

KUD „Zrin“ Legrad osnovano je 2005. u Legradu na inicijativu Udruge žena Legrad. U sklopu društva djeluje nekoliko sekcija višeg i nižeg uzrasta (mala folklorna sekcija, odrasla folklorna sekcija, dramska sekcija, tamburaška sekcija i mlađa tamburaška sekcija). Od samog početka djelovanja članovi istražuju i njeguju izvorne legradske pjesme, plesove i običaje.
U više navrata predstavljali su Općinu pa tako i Županiju na državnim smotrama (Kutina, Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi te Voloderske jeseni). Dva puta su bili domaćini manifestacije Dana Zrinskih koja se obilježavala u spomen na obitelj Zrinski po kojem je u konačnici društvo i dobilo ime.
Često su gosti u susjednoj Mađarskoj s kojom dijele niz EU projekata u sklopu koje su posjetili razne manifestacije u Češkoj, Slovačkoj, Italiji, Rumunjskoj, itd.
Ponosni su na velik broj maloljetnih članova u čak tri sekcije koje se iz godine u godinu povećavaju.
Trenutno broje oko 80-tak članova u rasponu od 4 do 70 godina koji brinu o kulturnim vrijednostima Općine Legrad te pokušavaju spriječiti zatiranje izvorne riječi i djela.