Iz Austrije dolazi glazbena skupina D’Wildbradler, čuvari alpske glazbene tradicije i narodnih običaja, koji kroz autentične melodije i zvuke vode u srce austrijske folklorne baštine. Svojim nastupima čuvaju i prenose izvorne narodne napjeve, glazbene običaje i tradiciju koja se generacijama njeguje u austrijskim planinskim područjima. Njihova glazba donosi prepoznatljiv duh Alpa, spajajući autentične melodije, tradicijske instrumente i veselo zajedništvo koje je neizostavan dio austrijske folklorne kulture. Nastupima na brojnim kulturnim i folklornim manifestacijama predstavljaju bogatstvo narodnog stvaralaštva svoje domovine te s ponosom promiču tradiciju i običaje austrijskog naroda.

Iz srca austrijske Štajerske dolaze D’Hochtausinger z’Weißenbach, čuvari tradicije, narodnih plesova i poznatog alpskog Schuhplattlera, koji već desetljećima s ponosom predstavljaju kulturnu baštinu svoga kraja. D’Hochtausinger z’Weißenbach tradicionalna je austrijska folklorna i plattler skupina iz mjesta Weißenbach u pokrajini Štajerskoj. Skupina njeguje i čuva alpske narodne običaje, tradicionalne plesove te posebno atraktivan Schuhplattler – poznati austrijski ples koji se izvodi uz ritmičko udaranje dlanovima o bedra, koljena i potplate cipela. Djeluju još od 1934. godine te redovito nastupaju na folklornim i kulturnim manifestacijama diljem Austrije i inozemstva, predstavljajući bogatu tradiciju i kulturnu baštinu štajerskog kraja.

Narodna kultura Donje Austrije vuče korijene iz “Udruge društava za baštinu i tradicionalne nošnje Donje Austrije”, osnovane 1956. godine. Osnivanjem Volkskultur Niederösterreich BetriebsGmbH (Društvo za upravljanje narodnom kulturom Donje Austrije) 1998. godine stvoreni su strukturni preduvjeti za profesionalno upravljanje kulturom. Volkskultur Niederösterreich GmbH integriran je u kulturni holding KULTUR.REGION. NIEDERÖSTERREICH GmbH i obavlja niz važnih kulturnih i društvenih zadataka u pokrajini Donja Austrija. 

Upravljanje poslovima za saveznu državu Donja Austrija u područjima promicanja zborske i narodne kulture:

• Organizacija i provedba velikih nacionalnih projekata
• Širok raspon savjeta i usluga u svim pitanjima vezanim uz narodnu kulturu
• Organizacija projekata kulturne podrške i tečajeva obuke 
• Upravljanje Arhivom narodnih pjesama  Donje Austrije u St. Pöltenu 
• Izrada publikacija i zvučnih snimaka 
• Provedba projekata s partnerima među članovima, bilo da se radi o grupama ili udrugama, kulturnim inicijativama, pojedincima, tvrtkama, zajednicama ili školama. 

Zahvaljujući nekolicini mladih, motiviranih i entuzijastičnih članova koji su se okupili 2014. godine, folklorna skupina je revitalizirana. Početci sežu u godinu osnutka 1949. VTG Rappottenstein i tadašnji voditelj okruga pružili su početnu podršku. Prvo iskustvo stekli su na natjecanju u folklornim plesovima Donjoaustrijske seoske mladeži 2016. u Garten-Tulln Areni.
Grupa broji 50 članova iz okruga Groß Gerungs Udruge seoske mladeži, a njihovi nastupi su vrlo raznoliki, od otvorenja balova do sudjelovanja na natjecanjima. U svibnju 2024. postigli su najveći uspjeh osvojivši državno prvenstvo u zlatnoj kategoriji na natjecanju “auftanzt und aufgspüt” u Reinsbergu. Posebno ističu Festival narodnog plesa Waldviertel, čiji su domaćini od 2024. godine.

KUD Vila Velebita djeluje u Calgaryju, Kanada, više od 50 godina, čuvajući i promovirajući hrvatsku tradicijsku kulturu unutar hrvatske dijaspore. Ansambl okuplja djecu, mlade i odrasle – uglavnom drugu i treću generaciju Hrvata rođenih u Kanadi – za koje folklor predstavlja važnu vezu s njihovom baštinom, jezikom i kulturnim identitetom.
Kroz ples, pjesmu i živu glazbu, ansambl aktivno čuva hrvatske običaje i predstavlja ih na kulturnim događanjima, festivalima i međunarodnim folklornim susretima diljem Kanade i inozemstva. U sklopu svoje dugogodišnje misije očuvanja hrvatske baštine izvan domovine, ansambl planira kulturnu turneju po Hrvatskoj koja je usmjerena na razmjenu, suradnju s lokalnim zajednicama te pružanje prilike mladim članovima da iz prve ruke dožive domovinu svojih predaka. Ansambl nastupa uz vlastiti tamburaški orkestar, Hrvatske Zlatne Žice, koji osim pratnje plesnog programa također ostvaruje i samostalne glazbene nastupe.

Radničko kulturno-umjetničko društvo “Proleter” iz Sarajeva njeguje neprekinutu tradiciju kulturnog i umjetničkog izražavanja još od davne 1905. godine. Ime Proleter nosi u sebi simboliku slobode, predanosti i naslijeđa, a upravo te vrijednosti inspiriraju entuzijazam koji krasi jedno od najtrofejnijih kulturno-umjetničkih društava u Bosni i Hercegovini.
Njihova misija je očuvanje i promocija kulturne baštine i tradicije naroda Bosne i Hercegovine, kako u zemlji tako i širom svijeta. Poseban naglasak stavljaju na rad s mladima, osiguravajući da novi naraštaji prepoznaju i njeguju vrijednosti koje su očuvane čak i u najtežim vremenima, zahvaljujući prethodnim generacijama članova Proletera.
Tijekom svoje bogate povijesti, RKUD “Proleter” je dostojanstveno predstavljao domovinu na brojnim festivalima širom Europe, Sjeverne Afrike i Azije, osvojivši brojne nagrade i priznanja. Među njima su i najviša priznanja Grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine.
Danas, u modernom i funkcionalnom prostoru, više od 350 aktivnih članova s entuzijazmom kreira nove vrijednosti kroz brojne sekcije:
• Ansambl narodnih igara
• Dječiji folklorni ansambl
• Narodni orkestar
• Mješoviti hor
• Orkestar mladih violinista
• Vokalna grupa
• Sekcije veterana
Repertoar društva obuhvaća najreprezentativnije scenske postavke iz tradicije svih naroda Bosne i Hercegovine, potvrđujući Proleterovu posvećenost umjetnosti, zajedništvu i kulturnom naslijeđu.

KUD „Matija Gubec“ iz Slavonskog Kobaša osnovano je prije 58 godina, točnije 1968. godine. Zbog iznimno značajnog geofizičkog položaja, njihovo mjesto je kao graničarski kraj, imalo burnu povijest kroz koju su njegovi žitelji prolazili i znalački čuvali bogato kulturno naslijeđe i tradicionalne vrijednosti. Postojanost raznih društava, pjevačkih zborova, dramskih sekcija, čitaonice, glazbenika, zborovođa i likovnih umjetnika godinama je promovirala ljepotu i hranila dušu običnih ljudi umjetnošću koja je izvirala iz njih samih. Glavni nositelji programa su folklorni ansambl, tamburaški sastav i folklorni pjevački zbor. Plesali su, svirali i pjevali na svim važnijim smotrama i festivalima diljem naše domovine, a nerijetko i na pozornicama u inozemstvu. Svakako da svojom djelatnošću sudjeluju u svim kulturnim događajima u svom mjestu a veseli ih što su već 42. godine organizatori Smotre tamburaških sastava Brodsko-posavske županije. Osim aktivnosti vezanih za folklor, često su nositelji etnografskih izložbi, a prepoznatljivi su po raznolikosti i ljepoti njihovih narodnih nošnji.

Kulturno umjetničko društvo „Sv. Juraj“ Zagorje osnovano je 7. lipnja 1992. godine da bi se sačuvala kulturna baština Zagorskog kraja. Društvo danas broji oko 80 aktivnih članova različite životne dobi koji djeluju u pet sekcija:

– dječja sekcija

– tamburaška sekcija

– folklorna sekcija koja izvodi 6 koreografija iz drugih dijelova Lijepe naše

– izvorna sekcija koja izvodi pjesme i plesove iz svog kraja, ali je obnovila i snimila razne stare običaje

– sekcija rukotvorina okuplja vrijedne članice koje brinu o Etno imanju i izrađuju ručni rad

Zahvaljujući upornosti i ljubavi prema rodnom kraju, članovi KUD-a uspjeli su sačuvati od zaborava veći dio glazbeno-plesne tradicije, a posebno je za pohvalu izdavanje nosača zvuka s izvornom glazbom Zagorskog kraja. Kroz koreografije izvorne grupe zabilježili su se narodni običaji. Sekcija rukotvorine obnovila je izradu domaćeg platna, a otvorenjem Etno kuće svoje mjesto kao izložbeni eksponati dobili su razni alati, odjevni predmeti i tekstil koji potječu iz prve polovice 20. st. Društvo organizira i podupire razne humanitarne, športske, vjerske i kulturne manifestacije u mjestu i šire. Već 16 godina organizira dolazak svetog Nikole sa konjskom zapregom. KUD je izdavač godišnjaka župe Zagorje „Kolišće.“ Članovi KUD-a „Sv. Juraj“ Zagorje bogatstvo svoje tradicijske kulture i baštine uspješno su predstavljali na mnogim smotrama folklora, bilo kao gosti na nastupima ili na koncertima koje su održavali. Samo neki od nastupa na kojima su se predstavljali;

–  Snimanje radijskih emisija za Radio Ogulin, Karlovački Etno eter

– Snimanje za Tv četiri rijeke, Novu TV i HRT

– Izložbe sekcije rukotvorina na Adventu u Ogulinu i izložbe u povodu uskršnjih blagdana

– Nastup na svih 30 smotri izvornog folklora u Ogulinu

– Nastupi na smotrama tamburaških orkestara i malih sastava u Karlovcu

– Nastupi na: Miholjačkom sijelu, Voloderskim jesenima, Kolo na gaju u Kruševici, Brodskom kolu, Kastavskim večerima, Prigorskim večerima, Ljetu Valpovačkom, Požeškom festivalu, smotri u Karlovcu, Međunarodnoj smotri u Suhopolju, Dječjem festivalu u Kutini, Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, koncertu HBZ-a u Lisinskom, u Gabeli- Hercegovini, Dječjem festivalu u Poljskoj, međunarodnom festivalu u Beču, međunarodnom festivalu u Makedoniji, 31. susret hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina Županja 2024. 22.Susret hrvatskih malih vokalnih sastava Đurđevac 2025. – izvorna pučka glazba

– Jurjeva u Zagorju 2023 – prikaz običaja prodaje sluga za Jurjevu

Održali su 14 koncerata povodom Valentinova na kojima su ugostili mnoga društva iz raznih krajeva Hrvatske.

Kulturno prosvjetno društvo „Sveta Klara“ dolazi iz istoimenog novozagrebačkog naselja koje je 2016. godine proslavilo jubilej 650 godina svoje župe, a za kojeg se može reći da je još uvijek zadržalo svoju turopoljsku baštinu i tradiciju i to odmah nadomak gradu Zagrebu. Društvo je započelo sa svojim aktivnim radom i djelovanjem daleke 1932. dok od 1988. djeluje u kontinuitetu. Društvo danas okuplja oko 80 aktivnih članova razne starosne dobi te svoj rad provodi kroz pet sekcija. Na svome repertoaru imaju postavljene pjesme plesove svoga Turopolja, ali i različitih krajeva Lijepe Naše i Hrvata izvan Domovine posebice vodeći računa da prezentirana koreografija dočara izvornu sveobuhvatnu sliku (stil, pjesmu, ples, svirku, nošnju) područja iz kojeg potječe. Nastupili su na svim važnijim Smotrama u Državi te s veseljem dolaze na jubilarne 60. Đakovačke vezove, a su nekoliko puta posjetili i inozemstvo. Posebno su ponosni što se dječja skupina već zadnjih osam godina nalazi u završnicama Smotre zagrebačkih folklornih amatera dok su u 2024. prema ocjenama stručnog žirija nastupiti u završnici zagrebačke folklorne Smotre kao cijelo Društvo – i djeca i odrasli – u društvu najboljih zagrebačkih folklornih amatera između 65 skupina!

Osim mnogobrojnih gostovanja društvo je samo domaćim drugim društvima na svojim

Međužupanijskim proljetnim folklornim susretima, suorganizator tradicionalnog svetoklarskog Klarinja 11. kolovoza, a tradicionalno u prosincu priređuju svoj Božićni koncert.

HKPD „Matija Gubec“ iz Tavankuta stožerna je udruga Hrvata u Vojvodini. Naš rad spaja gotovo stoljetnu tradiciju s modernim europskim projektima, čineći Tavankut prepoznatljivom točkom na kulturnoj i turističkoj mapi regije. Iako Društvo pod današnjim imenom djeluje od 1946. godine, njihovi korijeni sežu znatno dublje. Temelji organiziranog kulturnog života postavljeni su još 1927. godine osnivanjem Hrvatskog seljačkog prosvjetnog društva u Tavankutu. Nakon II. svjetskog rata, rad se nastavlja na postulatima vizionara i učitelja, Ivana Prćića Gospodara i Većeslava Omahena, koji su predratni entuzijazam pretočili u modernu strukturu Društva. Danas s ponosom obilježavaju 80. obljetnicu rada pod imenom „Matija Gubec“, slaveći osam desetljeća neprekidnog stvaralaštva. Društvo nije samo čuvar prošlosti, već i pokretač lokalnog razvitka:

 Ruralni turizam (od 2011.): Pod okriljem „Gupca“ Tavankut se profilirao kao destinacija autentičnog seoskog turizma. Kroz sinergiju kulture, domaće hrane i slamarske umjetnosti, privlače posjetitelje iz cijelog svijeta, revitalizirajući lokalnu zajednicu.

 Erasmus+ i međunarodna suradnja (od 2017.): Aktivnim sudjelovanjem u Erasmus+ programima, Društvo se pozicioniralo kao lider u razmjeni mladih i neformalnom obrazovanju. Ovi projekti omogućuju njihovim članovima stjecanje europskih iskustava te promociju baštine na međunarodnoj razini.

Danas Društvo okuplja oko 200 aktivnih članova kroz razgranatu mrežu sekcija:

 Folklorni i tamburaški odjel: Čuvari izvorne pjesme i plesa bačkih Hrvata-Bunjevaca.

 Slamarska sekcija: Svjetski priznata kolonija naive u tehnici slame.

 Sekcija za očuvanje nematerijalne kulturne baštine: Znanstveno-istraživački rad i

zaštita običaja.

 Literarna sekcija: Promicanje pisane riječi i zavičajnog identiteta.

Godišnji kalendar odražava bogatstvo duha i običaja:

1. Gupčev bal (središnji zimski događaj)
2. Kolonija naive u tehnici slame
3. Tavankutski festival voća
4. Seminar bunjevačkog stvaralaštva
5. Tavankutska Dužijanca
6. Festival dječjeg folklora „Djeca su ukras svijeta“
7. Tradicionalni običaji: Kraljice, Betlemari, Priskanje vatre sv. Ivana Cvitnjaka

Kud Savičenta je udruga koja samostalno djeluje od 2000.godine kada je i osnovana.

Nastupali su na različitim manifestacijama i smotrama diljem Hrvatske, a i šire. Nakon toga slijedi pauza od nekoliko godina, uz veliku volju i želju prema folkloru aktivirali su udrugu 2022.godine. Pokrenuli su udrugu sa najmlađim snagama OŠ Svetvinčenat i OŠ Juršići. Trenutno udruga ima oko 50-tak aktivnih članova od kojih je 40-tak djece u dobi od 9 do 15 godina. Nastupaju na različitim manifestacijama i smotrama njihove općine, a i šire. Od većih nastupa ističu sudjelovanje na Vinkovačkim jesenima i Štrudlafestu. Čuvaju i njeguju Istarsku tradiciju da se ne zaboravi. 

KUD „Iva“ Stuttgart osnovan je 2024. godine s ciljem očuvanja i promicanja hrvatske tradicije kulture među Hrvatima u Njemačkoj. Društvo njeguje folklor, tradicijske plesove, pjesmu i tamburašku glazbu te aktivno sudjeluje na kulturnim manifestacijama hrvatskog iseljeništva. Njihov je cilj kroz druženje, pjesmu i ples dočarati ljepote hrvatske tradicije te tako spasiti običaje od zaborava..

Kulturno umjetničko društvo Tomislav Cerna djeluje od 1975. godine pod tim imenom, ali početci kulturno-umjetničkog rada u Cerni datiraju još iz 1932. godine. KUD je osnovan sa svrhom kulturno obrazovnog uzdizanja, a u cilju održavanja kulturne baštine našeg kraja koja je vezana za folklor, običaje, ples i pjesmu. Pored očuvanja izvornog folklora KUD surađuje s drugim KUD-ovima i sudjeluje u organiziranju nastupa. Društvo trenutno broji 60 registriranih članova. U društvu djeluju plesna sekcija i dječja sekcija. Osim izvornih pjesama i plesova njihovog kraja, KUD Tomislav izvodi i koreografije iz drugih krajeva i to: prigorske, bunjevačke i banatske plesove, plesove iz Jezera sa otoka Murtera, posavske plesove, ritmičko-scenski prikaz Biljana, hercegovački linđo i starogradske plesove. Organizatori su Žetvenih svečanosti od 1977. godine.

Kulturno – umjetničko društvo ‘“Tomislav“ osnovano je 1939. godine kao ogranak „Seljačke
sloge”. Kako se od svog osnutka, društvo isticalo nizom kvalitetnih programa, svoj rad su Andrijevčani prikazali na Smotri folklora u Zagrebu 1940. godine. Nakon Drugog svjetskog
rata ogranak je prerastao u kulturno i povijesno društvo. Tada kao KUD „Stjepan Živić“
nastavlja tradiciju „Seljače sloge“ te između ostalog nastupa i na „Glavnoj smotri narodne
pjesme i plesa Hrvatske“ u Puli 1952. Od 1963. godine do 1967. godine u Donjim Andrijevcima su se održavale općinske smotre folklora, koje su začetak današnjeg ”Brodskog kola”. Od 1981. godine do 1983. godine društvo je organizator „Smotre tamburaških grupa i orkestara Slavonije i Baranje. Demokratskim promjenama, 1990. godine, društvo mijenja ime u KUD „Tomislav“ te nastavlja raditi na očuvanju izvorne tradicijske kulture Donjih Andrijevaca. Od 1999. godine društvo je organizator državne smotre svirača na tamburi samici, pod nazivom „Oj, samice, drvo javorovo, ‘ko te svir’o nikad ne bolov’o”. Svojim nastupima društvo dočarava pjesmu, ples i življenje svog kraja. Snimili su brojne radio i TV emisije od kojih možemo izdvojiti „Žetva u Slavoniji“ koja je nagrađena brojnim nagradama. Društvo je 2009. godine proglašeno najboljim kulturno umjetničkim društvom Slavonije, Baranje i Srijema za tu godinu. Organizatori su i jedinstvene priredbe „Folklorijada“ – dječji folklorni kamp, koji se kontinuirano održava od 2019. godine. Snimili su i dva nosača zvuka, od kojih se ističe „Oj Andrevci lipo selo naše“ u izdanju Croatia Recordsa. Društvo je redoviti je sudionik Brodskog kola, Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni te Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, a može se pohvaliti nastupima diljem Hrvatske i inozemstva (Belgija, Francuska, Italija, Rumunjska, Turska, BiH, Srbija, Poljska, Češka). Društvo djeluje u pet sekcija: muška i ženska pjevačka skupina, dječja folklorna skupina, folklorna (plesna) skupina te Centar za edukaciju, istraživanje i dokumentiranje tradicijske baštine.

Udruga je osnovana 1999. godine i od tada neprestano radi na promicanju šokačke kulture, tradicije i običaja. Prvenstveni zadatak je gajenje izvornog folklora sela Kupine, dakle pjesme, plesa, igara, običaja i izvornog šokačkog starosjedilačkog života, te njihovo očuvanje za buduće naraštaje. U svom radu Udruga njeguje, uz pjesme i kola, koje izvodi odrasla folklorna skupina, crkveno pučko pjevanje, dječje igre, te običaje sela Kupine i okolice. U Društvu djeluju, uz odraslu folklornu skupinu, također i dječja skupina, muška i ženska izvorna pjevačka pučka skupine, te mješovita crkvena pjevačka pučka skupina. Aktivno u ovim skupinama radi 40-ak članova različitog uzrasta iz Kupine i okolnih mjesta. Tijekom svoga postojanja Društvo je gostovalo na svim većim i manjim folklornim priredbama i manifestacija širom domovine: Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, Vinkovačkih jeseni, Smotre pasionske baštine, Đakovačkih vezova, Brodskog kola, Smotre Na Neretvu misečina pala u Metkoviću i dr., kao i nastupima i festivalima izvan Republike Hrvatske, Festivala folklora u Pečuhu, Smotre folklora u Grazu, Smotre hrvatskih iseljeničkih skupina u Helsinborgu, Republika Švedska i dr. Osim redovnih gostovanja u raznim emisija tradicijske kulture na radio Osijeku, Hrvatskom radiju, radio Slavoniji, itd.. Udruga je uz suradnju s Hrvatskom radio televizijom snimila dvije dokumentarne emisije o tradicijskom životu u selu Kupini. Također, samostalno je snimila promotivni nosač zvuka Oj Kupino, alaj si milina na kojem su članovi zabilježili izvorne pjesme i kola sela Kupine i okolice. Također je izdala i svoj prvi spot na pjesmu Oj Kupino selo moje.

Udruga organizira nekoliko priredbi kulturno- tradicijskog sadržaja, kao što je običaj Kolo na Bartolovo. Članovi društva nastupaju u svojim vlastitim nošnjama u koje se spremaju kako godine i prigoda nalažu.

KUD „Šokadija“ Ladimirevci osnovano je 1976. godine s ciljem očuvanja tradicije njihovog kraja kroz folklornu, pjevačku i tamburašku sekciju. Danas KUD „Šokadija“ broji oko 70 aktivnih članova podijeljenih u dvije dječje folklorne skupine, odraslu folklornu sekciju, tamburašku sekciju i školu tambure. Imali su zapažene nastupe i rezultate, nastupajući nekoliko puta u inozemstvu, i to u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini te na svim značajnijim folklornim smotrama u Hrvatskoj, od Zagreba, Vinkovaca, Đakova, Valpova… Ono što ih odvaja od drugih društava i čini ih posebnim je originalna ženska narodna nošnja, a ove godine na jesen slave 50. godišnjicu postojanja društva.

Kulturno umjetničko društvo „Branimir 888 Muć” osnovano je 1998. godine s ciljem očuvanja tradicije i običaja Mućkog kraja, Dalmacije i cijele Domovine Hrvatske. Društvo je nastupalo na brojnim smotrama u Hrvatskoj od kojih ističu Vinkovačke jeseni, Đakovačke vezove, Brodsko kolo, Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu, Na Neretvu misečina pala u

Metkoviću, a gostovali su i diljem Europe u Njemačkoj, Poljskoj, BiH, Mađarskoj, Češkoj, Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj i Turskoj. Uz njegovanje izvornog folklora mućkog kraja, također izvode i koreografirani folklor, a u KUD- u djeluje 80-ak članova raspoređenih u nekoliko sekcija: folklorni ansambl, dječja mlađa i starija folklorna skupina, pučki pjevači, mandolinski orkestar. Ovo društvo tradicionalno  u srpnju organizira međunarodnu smotru folklora pod nazivom „Stara je škrinja otvorena“ za dječje i odrasle folklorne skupine. Uz financijsku potporu Ministarstva kulture rade na rekonstrukciji i otkupu nošnje mućkog kraja, te se trude prikazati na sceni što starije i raznovrsnije tipove nošnji, koja je svoj izgled mijenjala tijekom vremena.

Romski resursni centar (RRC) osnovan je 29. listopada 2002. godine, prvobitno pod nazivom Romsko kulturno umjetničko društvo „Darda“, a danas djeluje pod današnjim nazivom. RKUD „Darda“ bilo je prvo registrirano romsko kulturno umjetničko društvo na području istočne Hrvatske. Od osnivanja pa sve do danas, osnovni cilj udruge je njegovanje romske kulture i tradicije, s posebnim naglaskom na kulturno naslijeđe Roma Munćana, prvenstveno kroz folklorni amaterizam. Osim folklorne aktivnosti, RRC je aktivan i na području formalnog i neformalnog obrazovanja djece, mladih i žena, kroz sekcije poput Kluba mladih „Slavonije i Baranje“,  Kluba žena „Darđanke“, Klub muškaraca “Darđani”, Likovnu sekciju i dramsku. Udruga okuplja oko šezdeset aktivnih članova, među kojima su i stalni volonteri, koji svojim radom i zalaganjem doprinose očuvanju i promociji romske tradicije. RRC djeluje uz financijsku podršku Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Općine Darda, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Osječko-baranjske županije. Danas će nam se Romski resursni centar predstaviti kroz romske plesove iz Baranje,

koje izvodi pod stručnim vodstvom predsjednika i folklornog koreografa udruge, Jovice Radosavljevića.

Kulturna udruga Lagyna osnovana je 1.3.1982. godine od strane stanovnika Lagine s ciljem oživljavanja i očuvanja običaja i tradicije sela, kako bi i stari i mladi mogli pamtiti i upoznati povijest, pjesme, plesove i općenito sve što se odnosi na tradiciju Lagine. Kulturna udruga je pravna osoba privatnog prava neprofitnog karaktera, a njezini članovi volontiraju kako bi ostvarili ciljeve udruge. U okviru očuvanja tradicije djeluju odjeli tradicionalnih plesova čiji je cilj istaknuti plesove njihovog kraja, ali bez zadržavanja samo na tim uskim okvirima. U tim se skupinama podučavaju svi grčki plesovi iz svih regija njihove domovine. Njihov cilj je organizirati aktivnosti za sve stanovnike Lagine te u tom kontekstu djeluju sljedeći odjeli:

• tečajevi tradicionalnih plesova
• tečajevi modernog plesa
• kazališna skupina
• tečajevi učenja sviranja glazbenih instrumenata

Danas Kulturna udruga ima oko 600 aktivnih članova te je članica Greek Cioff-a. Svrha Kulturne udruge je djelovati za dobrobit mjesta, očuvanje i nastavak njihove kulturne baštine te razvijanje volonterstva među svojim članovima.

Kulturno društvo Folklorna skupina ISKRAEMECO Kranj jedna je od najreprezentativnijih folklornih skupina u Sloveniji, koja potječe iz Kranja, glavnog grada regije Gorenjska (Gornja Kranjska) na sjeverozapadu zemlje. Osnovana je 1978. godine pod okriljem tvrtke ISKRAEMECO d.d., s ciljem očuvanja i promicanja tradicionalne slovenske pjesme, plesa i glazbe. Društvo okuplja više od 120 članova, ponajviše mladih ljudi i studenata, koji sudjeluju u nekoliko plesnih sekcija, glazbenom sastavu, tamburaškom orkestru i vokalnoj skupini. Njihov repertoar prikazuje narodne plesove iz različitih regija Slovenije, izvedene u autentičnim tradicionalnim nošnjama i uz pratnju glazbe uživo. Skupina svake godine sudjeluje na nekim od najuglednijih svjetskih folklornih festivala. Najrecentnije je 2025. godine na Međunarodnom festivalu kulture i umjetnosti u Büyükçekmeceu, Istanbul (Turska), Folklorna skupina Iskraemeco Kranj osvojila Posebnu nagradu žirija.

Folklorni ansambl Rosénka osnovan je 1982. godine, a od samog početka vodi ga Radka Baboráková. Od početnih dvadesetoro djece razvio se u ansambl sa stotinu djece i mladih. Najmlađa djeca započinju s brojalicama, plesnim igrama i prvim plesnim lekcijama u pripremnim skupinama, iz kojih neka kasnije prelaze u „malu” i „veliku” Rosénku. Rosénka se također ponosi vlastitim dječjim cimbulaškim sastavom. Dječji folklorni ansambl Rosénka osnovan je u jesen 1982. godine pri Okružnom kulturnom domu u praškoj četvrti Praha 6 – Břevnov. Osnovala ga je gospođa Radka Baboráková. U početku se sastajala samo jedna skupina od trideset i petero djece u dobi od 6 do 10 godina. Probe su uključivale igre, brojalice, pjesme i plesove iz regije Uhersko Hradiště i okolnih područja. Djeca su se sastajala dva puta tjedno u Kulturnom domu Kaštan, gdje je ansambl djelovao punih 23 godine. Zbog velikog interesa djece Rosénka je postupno osnivala nove skupine, a osnovan je i cimbulaški orkestar. Veliku podršku u organizaciji nastupa, putovanja i festivala pružali su Dom vojske Prag i Folklorna udruga Rosénka. Godine 1996. uz dječji dio ansambla osnovana je i odrasla skupina Velika Rosénka. Taj pomalo netradicionalan razvoj bio je posljedica činjenice da odrasla djeca nisu imala drugo mjesto u Pragu gdje bi mogla nastaviti plesati, dok je nova perspektivna generacija mladih plesača već dolazila na njihovo mjesto. Ansambl je predstavljao gradsku četvrt Praha, kao i glavni grad Prag, na mnogim važnim domaćim događanjima (višestruki nastupi na Međunarodnom folklornom festivalu u Strážnicama i Rožnovu pod Radhoštěm, zatim na festivalima u Luhačovicama – Srednjoeuropskom dječjem folklornom festivalu, u Vlčnovu – Jahanju kraljeva, u Kunovicama – Međunarodnom folklornom festivalu Kunovsko ljeto, kao i u Tuchlovicama, Kroměřížu, Zábřehu na Moravi, Veselíju nad Moravou, Dýšini i drugdje). Uspjeh ansambla potvrđuje i velik broj poziva za nastupe u inozemstvu, na kojima su postupno sudjelovali i djeca i odrasli članovi (Hamburg, Nürnberg, Otmuchów, Rim, Terni, Pavullo, Trenčín, Martin, Východná, Nitra, Ismailija, Salo, Badajoz i dr.).

KUD Sveti Križ Začretje već 50 godina čuva i njeguje blago tradicije – pjesme, plesove i običaje koji ih čvrsto povezuju s njihovim korijenima i podsjećaju tko su i odakle dolaze. Ovo društvo prava je mala obitelj od stotinjak članova, a srce te obitelji čini njihova sekcija odraslog folklora, koja s predanošću i ljubavlju godinama stoji na pozornicama diljem domovine. Pod budnim i strastvenim vodstvom Martine Jakuš — voditeljice folklorne i vokalne sekcije. Uz vjerne pratitelje — tamburaše pod ravnanjem Danijela Rožankovića — svaki nastup pretvara se u pravo malo putovanje kroz tradiciju, ispunjeno zvukom, pokretom i emocijom. A da njihov nastup bude potpun do posljednjeg detalja, brine se predsjednica Dubravka Mišak Skočaj — koja uz vođenje društva s jednakom ljubavlju i pažnjom skrbi o svakoj nošnji, svakom detalju kostima i garderobe, jer zna da tradicija mora izgledati onako kako i zaslužuje — besprijekorno. Njihova sekcija ne nastupa samo na pozornici — ona živi tradiciju svaki dan. Upravo odrasli folklor često je nevidljivi stup našeg KUD-a: koordiniraju, pomažu, prenose znanje na mlađe naraštaje i osiguravaju da nijedna smotra, priredba ili nastup ne prođu bez reda i srca. Danas su ovdje da s nama podijele tu radost, pokažeu priču ispričanu pokretom i glazbom te dokažu da tradicija nije prošlost. Tradicija smo mi!

Osnovano 1964. godine kulturno umjetničko društvo djeluje pod imenom KUD „Gradina“.

Pod vodstvom Stipe Jakelića te nakon njega Bože Žeravice KUD „Gradina“ sudjeluje na mnogobrojnim lokalnim i regionalnim nastupima čime su potvrdili svoju kvalitetu te dobili brojna priznanja za očuvanje narodne baštine. Izdvajaju sudjelovanje na Prvoj međunarodnoj smotri folklora Zagreb 1966. godine. Godine 1982. KUD „Gradina“ mijenja naziv u Kulturno umjetnička udruga „Milan Begović“ Vrlika te djeluje u vodstvu Stipe Romića, Ozrena Milkovića te Dunje Turudić. Devedesetih godina 20. stoljeća tijekom Domovinskog rata udruga je djelovala u progonstvu. Svojim nastupima širili su optimizam i nadu u skori povratak u rodni kraj te dokazivali da su tradicija i kultura bili oduvijek važni za očuvanje naše samobitnosti u čemu ih ni ratna stradanja nisu mogla uništiti. Vrijedne ruke baka i mama, i velika želja i ljubav prema rodnom kraju obnovile su kulturnu baštinu koja je tijekom rata otuđena od strane agresora. Gorak je i tužan prognanički kruh. Sjećanje na rodni zavičaj unosilo je 4 godine bol koju nije mogla izbrisati udobnost hotela, ljepota primorski prostora, niti šetnje uz plavetnilo mora. Odjeci grmljavine neprijateljski topova zagorčavali su svakodnevnicu. Sudjelovanje u KUU „Milan Begović“ pomoglo je zaboravljanju tuge. Kola, pjevanje, glumački nastupi ublažavali su nostalgiju. Želja za rodnim krajem bila je veća od plavetnila mora i šetnji po rivi. Te iste želje su im se ostvarile 5. 8. 1995. godine kad je Vrlika oslobođena od agresora . Povratak u rodni kraj pobudio je u njima još veću želju i ljubav prema očuvanju običaja. 

Kulturno-umjetničko društvo „Tena“ iz Đakova osnovano je 21. svibnja 1985. godine te je 2025. godine obilježilo 40 godina uspješnog i kontinuiranog djelovanja na području očuvanja i promicanja tradicijske kulture, folklorne baštine i običaja Slavonije i Republike Hrvatske. Tijekom četiri desetljeća rada Društvo je ostvarilo brojne zapažene nastupe i priznanja predstavljajući bogatstvo hrvatske tradicijske kulture kroz pjesmu, ples, glazbu i iznimno vrijedan fundus narodnih nošnji. Folklorni ansambl Slavonske kraljice djeluje kao jedna od najznačajnijih sekcija Društva te svojim umjetničkim radom njeguje i prenosi kulturnu baštinu Đakovštine, Slavonije, Baranje i drugih hrvatskih krajeva. Ansambl izvodi koreografije i tradicijske napjeve koji vjerno prikazuju život, običaje i kulturni identitet hrvatskog naroda, s posebnim naglaskom na izvornost izvedbe, scenski izričaj i očuvanje tradicijskih vrijednosti. KUD „Tena“ danas okuplja više od 180 aktivnih članova raspoređenih u nekoliko folklornih, tamburaških, vokalnih i dječjih sekcija, među kojima posebno mjesto zauzimaju Slavonske kraljice kao reprezentativna ženska folklorna skupina Društva. Svojim nastupima predstavljaju bogatstvo hrvatske folklorne baštine kroz koreografije, tradicijske pjesme i izvorne narodne nošnje koje svjedoče o kulturnom identitetu i nasljeđu hrvatskog sela i slavonskog čovjeka. Posebna vrijednost Društva očituje se u bogatom fundusu narodnih nošnji, kontinuiranom radu s djecom i mladima te prenošenju tradicijskih znanja, običaja i kulturne baštine na nove generacije. Tijekom godina KUD „Tena“ i Folklorni ansambl Slavonske kraljice sudjelovali su na brojnim festivalima, smotrama i međunarodnim folklornim manifestacijama diljem Europe i svijeta predstavljajući Republiku Hrvatsku u državama poput Meksika, Egipta, Kine, Indonezije, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Turske, Cipra i mnogih drugih zemalja. Svojim nastupima ansambl redovito oduševljava publiku kvalitetom izvedbe, reprezentativnim

narodnim nošnjama i snažnom emocijom koju prenosi kroz folklornu umjetnost, što potvrđuju

brojni pozivi na domaće i međunarodne festivale. KUD „Tena“ nositelj je Certifikata izvrsnosti CIOFF-a te aktivno doprinosi očuvanju i promociji hrvatske kulturne baštine na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini predstavljajući grad Đakovo i Republiku Hrvatsku kao važan dio europske i svjetske folklorne scene.

Kulturno umjetničko društvo „Ravnica“ iz Starih Perkovaca osnovano je 1970. godine uz jedan prekid te je rad obnovljen 1994. godine. KUD broji 45 aktivnih članova u folklornoj i 15 članova u pjevačkoj skupini. Društvo njeguje plesove i običaje svojeg kraja, a također, pleše i koreografirani folklor, točnije, plesove drugih krajeva Lijepe naše: Moslavine, Brača, Ražanca, Bunjevačkih Hrvata i dr. U suradnji s FAB-om, KUD Ravnica je bila i organizator Smotre folklornih pjevačkih skupina Brodsko- posavske županije „Mili Bože svi pjevaju lipo“, koja se održavala u Starim Perkovcima. Organizator je manifestacije ,,Nasred placa, nasred Perkovaca“, kao i šokačke zabave pod nazivom „Ja i dika kukuruze brali“. Također već 32. godinu zaredom KUD Ravnica je i organizator Božićnog koncerta pod nazivom „,Na salaši kod betlema“ koji se svake godine održava 27.12. ŽPS Kud-a Ravnica dugi niz godina osvaja nagrade u pjevačkim vodama, na što su posebno ponosni. Tako je 2022. godine ŽPS Kud-a „Ravnica“ osvojila prvo mjesto najbolje pjevačke skupine Brodsko-posavske županije u Cerniku na 26. smotri folklornih pjevačkih skupina Brodsko- posavske županije „MILI BOŽE SVI PJEVAJU LIPO!“ 2025. godine na istoj smotri počimalja Ana Karalić odnijela je titulu najbolje počimalje Lani na Bečarfestu u Babinoj Gredi je odnijela prvo mjesto u kategoriji kerenja bećarca. Ove godine je najljepši šokački cvit u Županji na Šokačkom sijelu, došao iz KUD-a Ravnica Starih Perkovaca, a osvojila ga je njihova članica Marija Karalić, koja je prošle godine osvojila dvije titule na Brodskom kolu. Napominju kako je Perkovački govor Ministarstvo kulture, 2010. zaštitilo kao nematerijalno kulturno dobro Hrvatske zbog svojim specifičnosti šokačkog govora koje je u Perkovcima zadržano za razliku od drugih šokačkih sela.

Društvo je osnovano 2000.godine, nakon povratka iz progonstva, s ciljem očuvanja i njegovanja folklorne tradicije baranjskih Šokaca. Društvo radi u nekoliko sekcija i to su: plesna, pjevačka tamburaška i dramska. Njeguju plesove iz Baranje, Slavonije, Posavine, Bilogore, Međimurja, Srijema i plesove Bunjevaca. Nastupaju diljem Hrvatske i od zapaženijih nastupa izdvajaju Smotru folklora u Zagrebu, Đakovačke vezove, Ljeto Valpovačko, Miholjačko sijelo, u Dubrovniku na Stradunu, Trogiru, Biogradu na moru, Sv. Filipu i Jakovu, na Pagu, u Selcu i mnogo nastupa po manjim smotrama. Izvan granica mogu se pohvaliti nastupima u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Grčkoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i 2018. gostovanjem u Italiji na festivalu u Rimu, te audijenciji kod Pape Franje. U svom mjestu organiziraju nekoliko manifestacija u godini i to su: Večer pučkih igrokaza, Ivanjska smotra folklora i Godišnji koncert Društva.

Društvo je osnovano 1927. godine kao pjevačko društvo i od tada radi s nekoliko kraćih prekida. Danas broji 50-ak aktivnih članova kroz odrasli i dječji folklor. „Zora“ je jedno od najstarijih društava na području Đakovštine, a svojim radom i upornošću iz naraštaja u naraštaj prenose višestoljetnu kulturu, tradiciju i običaje svoga mjesta. Već dugi niz godina organizator su manifestacije za odrasle pod nazivom „Piškorevački sokaci“ koji su prošle godine proslavili 30. godina održavanja te manifestacije za djecu pod nazivom „Sveta Lucija“. Zadnje četiri godine Društvo njeguje i tradicijsku gastronomiju kroz gastro manifestaciju „Tačkijada“ koja je prošle godine u Bjelovaru dobila nagradu – srebrnu povelju Sunkokret ruralnog turizma.

KUD “Kondrićani” dolazi iz malog, prekrasnog, šokačko – slavonskog sela na brdašcu,

Kondrića. Danas broje 40-tak aktivnih članova. Njegujući pjesmu, plesove i običaje svog sela i zavičaja, nastupili su na svim većim smotrama Slavonije i Baranje, te diljem Jadrana.

Osim u RH, nastupali su i izvan granica Lijepe naše. Izrazito su ponosni na smotru folklora pod nazivom „Lipanjske večeri“, koja ujedno označava početak „Bonavite“. Osim same smotre organiziraju Božićni koncert; Na Ivanje u Kondriću koji se svake godine održava 27. prosinca.

Kulturno-umjetničko društvo „Sklad“ Đakovo jedno je od najstarijih društava te ponosni čuvar tradicijske kulture, običaja i identiteta Slavonije. Društvo je osnovano davne 1863. godine te više od stoljeća i pol neprekidno djeluje na području grada Đakova, promičući folklornu baštinu, glazbu, pjesmu, ples i običaje hrvatskoga naroda. Tijekom svog dugogodišnjeg djelovanja KUD „Sklad“ izrastao je u prepoznatljiv simbol kulturnog života grada Đakova, okupljajući brojne generacije djece, mladih i odraslih članova koji kroz zajednički rad njeguju ljubav prema tradiciji i kulturnoj baštini. Društvo svojim radom aktivno doprinosi očuvanju slavonske i šokačke tradicije, ali i promicanju kulturnih vrijednosti Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu. U svom sastavu društvo danas okuplja više sekcija različitih uzrasta i interesa, među kojima su folklorna sekcija, dječja folklorna skupina, tamburaški sastav, ritmička sekcija, jazz dance skupina te mažoretkinje. Posebna pažnja posvećuje se radu s djecom i mladima kako bi se tradicija prenosila na nove generacije i sačuvala od zaborava. KUD „Sklad“ redoviti je sudionik brojnih kulturnih manifestacija, folklornih smotri, humanitarnih događanja i gradskih programa. Društvo aktivno sudjeluje u obilježavanju važnih događaja grada Đakova te je dugi niz godina sudionik Đakovački vezovi, jedne od najznačajnijih folklornih manifestacija Republike Hrvatske. Tijekom godina članovi društva nastupali su diljem Republike Hrvatske predstavljajući bogatstvo slavonske tradicije i kulturne baštine. Svojim nastupima gostovali su na brojnim festivalima, smotrama i kulturnim događanjima u gotovo svim dijelovima Hrvatske, gdje su svojim pjesmama, plesovima i narodnim nošnjama ostavljali snažan dojam na publiku i organizatore. Osim brojnih nastupa unutar Hrvatske, KUD „Sklad“ imao je čast predstavljati

hrvatsku tradicijsku kulturu i izvan granica Republike Hrvatske. Društvo je nastupalo u Austriji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, sudjelujući na međunarodnim folklornim susretima i festivalima te promičući hrvatsku kulturnu baštinu, slavonske običaje i tradicijsku umjetnost. Takva gostovanja pridonijela su razvoju prijateljskih i kulturnih veza s drugim folklornim društvima i narodima, ali i dodatno učvrstila ugled društva kao važnog predstavnika hrvatske tradicijske kulture. Posebno mjesto u radu društva zauzima očuvanje izvornih slavonskih pjesama, plesova i narodnih nošnji. Članovi društva s velikom pažnjom njeguju tradicijsko ruho đakovačkog i slavonskog kraja, prezentirajući ga publici kroz nastupe, svečane povorke i kulturne manifestacije. Time KUD „Sklad“ aktivno doprinosi očuvanju nematerijalne kulturne baštine i identiteta slavonskog čovjeka. Uz nastupe i folklorni rad, društvo organizira i vlastite kulturno-zabavne programe, folklorne večeri, koncerte, humanitarna događanja i tradicionalne manifestacije kojima okuplja građane svih generacija. Posebno se ističe organizacija „Uskrsnog stola“, „Adventa u Sklad“ i „Šokačke večeri“, događanja kojim se njeguje slavonski duh zajedništva, pjesme, tradicije i običaja. KUD „Sklad“ svojim kontinuiranim radom, predanošću članova i ljubavlju prema tradiciji već više od 160 godina ostaje važan nositelj kulturnog života grada Đakova. Društvo svojim djelovanjem ne čuva samo prošlost, nego aktivno gradi budućnost kulturne baštine prenoseći tradicijske vrijednosti na nove generacije. Svojim dugogodišnjim djelovanjem, brojnim nastupima i aktivnim sudjelovanjem u kulturnom životu zajednice, KUD „Sklad“ predstavlja važnog promotora grada Đakova, Slavonije i hrvatske tradicijske kulture u zemlji i inozemstvu.

Bogatstvo folklorne tradicije, pjesme, plesa i mnoštvo različitih nošnji pretočeno je u KUD “Lipa“ iz Semeljaca, čija bogata povijest seže još u 1892. godinu kada su bili početci folklornog amaterskog djelovanja u sklopu seljačkog društva, iako je društvo službeno osnovano 18.5. 1966.godine. Na brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu“ Lipa“ je privukla pozornost gledatelja izvornim folklorom običajima i „lipim ruvom“ svojih baka brižno čuvanim u starim hrastovim škrinjama otrgnutim od zuba vremena. Bitno je naglasiti da društvo i danas, poslije toliko vremena kontinuiranog rada posebnu pažnju pridodaje tradicionalnom spremanju, jer je u Semeljcima neizrecivo bogatstvo narodnog ruha, pa ne čudi da se semeljčanke predstavljaju na različitim smotrama tradicionalnog odijevanja i postižu zavidne rezultate. Društvo je organizator smotre folklora „Kolo na Vrbaku“, koja se održava u lipnju oko blagdana sv. Antuna, gdje okupljamo kulturno-umjetničkih društava. Velika volja, visoki ciljevi, a nadasve ljubav prema tradiciji i kulturi čvrsti su temelji ovog društva koji će se njegovati onoliko dugo koliko ih budemo znali cijeniti.

HKUD „Rodoč“, osnovano je u svibnju 2001. godine, s ciljem promicanja i očuvanja nematerijalne kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine. Zapaženi su član UKAKUD-a (Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u Bosni i Hercegovini). Društvo broji 150 članova podijeljenih u razne sekcije kao što su: folklorne skupine od čega je najbrojnija dječja skupina, ženska pjevačka skupina, klapsko pjevanje (muška klapa), novinarska sekcija. Također, pokrenuli su projekt suradnje sa vrtićima grada Mostara gdje djeca (njih cca 450) već u ranoj životnoj dobi ostvaruju svoje prve korake i uče o nematerijalnoj kulturnoj baštini našeg naroda. Iznimno su ponosni i na suradnju sa Udrugom roditelja i djece s invaliditetom „Vedri osmijeh“ s kojima rade od početka ove godine. Društvo je nositelj kulturnih zbivanja Rodoča. Glavni ciljevi su očuvanje kulturne nematerijalne baštine našega kraja i okupljanje mladih ljudi spremnih za rad. Također ciljevi društva su mladima ponuditi kvalitetne sadržaje u kojima će se moći ostvariti kao pojedinci i skupina te odrasti u zdrave ličnosti. Rado su viđeni gosti na brojnim smotrama folklora diljem Bosne i Hercegovine i šire. U svom radu društvo ima niz projekata koje organizira svake godine: Maskenbal, Korizmeni koncert pučkih i liturgijskih napjeva, Manifestacija Dani sv. Ivana Krstitelja u okviru koje se održava “Dječja smotra folklora Hrvata u BiH“ koju organiziramo po pravilima UHAKUD-a u BiH te cjelovečernji godišnji koncert „Blago naše…“. Ove godine Društvo obilježava 25 godina postojanja i djelovanja, što predstavlja značajnu obljetnicu kontinuiranog rada na očuvanju i promicanju tradicijske kulture. Posebno ističu da je HKUD „Rodoč“ službeno akreditirana organizacija pri UNESCO-u, čime je dodatno potvrđena vrijednost i kvaliteta njihovog dugogodišnjeg rada na području nematerijalne kulturne baštine.

Kulturno umjetničko društvo Petefi Šandor iz Ivanovaca utemeljeno je 1975. godine kao čuvar

identiteta i kulturne baštine mađarske zajednice. Društvo okuplja članove svih uzrasta kroz tri

folklorne sekcije s posebnim naglaskom na rad s djecom i mladima. KUD Petefi Šandor redovito nastupa na kulturnim manifestacijama gdje publici predstavlja svu ljepotu mađarskog folklora kroz autentične mađarske običaje, nošnje, pjesme i plesove.

Društvo će se predstaviti plesom Mezőkölpény ili kolokvijalno ciganskim plesom.

Kulturno umjetničko društvo „Fijolica“ redoviti je sudionik županijskih smotri izvornog i koreografiranog folklornog stvaralaštva gdje ostvaruju zapažene rezultate, te predstavljaju Međimurje na državnim smotrama. Društvo danas okuplja pedesetak aktivnih članova te veći broj simpatizera – prijatelja društva. Međimurje sada treći put predstavljaju na manifestaciji Đakovački vezovi. Sudjelovali su i na Vinkovačkim jesenima kao i na 48. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Predstavljali su Republiku Hrvatsku na Međunarodnim festivalima u Makedoniji, Bugarskoj, Crnoj Gori i Pragu, a također gostovanja bilježe i u Njemačkoj, Švicarskoj, Sloveniji i Mađarskoj. Od 2014. godine u suradnji s Općinom Orehovica organiziraju manifestaciju pod nazivom „Orehijada – festival oreha i sega ka kcoj ide“ u sklopu koje se održava Međunarodni susret folklornih društava na koji se odazivaju folklorna društva iz raznih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja.

Folklorni ansambl tradicijske glazbe i plesa „MEGDAN” iz Bogdanaca, Republika Makedonija, osnovan je 2012. godine s ciljem njegovanja i predstavljanja narodnih plesova, pjesama, glazbe i nošnji iz Makedonije na jedinstven umjetnički način. Ansambl broji više od 100 članova u dobi od 6 godina nadalje, podijeljenih u četiri skupine. Na čelu ansambla je etnolog Petar Stojčevski, koji je ujedno i predsjednik te umjetnički voditelj ansambla. Ansambl ima i orkestar sastavljen od vrhunskih glazbenika s završenom glazbenom akademijom. Proteklih godina Folklorni ansambl tradicijske glazbe i plesa „MEGDAN” ostvario je iznimne rezultate i uspjehe u narodnom stvaralaštvu. Kao aktivni sudionik brojnih festivala u zemlji i inozemstvu stekao je visok ugled i svjetsko priznanje. Ljepota makedonskih narodnih plesova, pjesama, instrumenata i nošnji, golem talent plesača te prekrasne koreografije, okupljeni su u ovom folklornom kolektivu – „čuvaru tradicijske narodne kulture”. Ansambl je od svog osnutka član Saveza folklornih ansambala Makedonije, koji je službeni partner CIOFF-a. Tijekom proteklih godina, folklorni ansambl za tradicijsku glazbu i ples „Megdan” postigao je zapažene rezultate i uspjehe u narodnom stvaralaštvu i prezentaciji, kako u zemlji, tako i na međunarodnoj sceni: u Turskoj, Austriji, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Mađarskoj i drugdje. Folklorni ansambl za tradicijsku glazbu i ples „Megdan” prvenstveno njeguje pjesme i plesove iz svog matičnog kraja, Bojmije, ali i iz ostalih krajeva Makedonije. Na njihovom repertoaru nalazi se više od 20 scenskih adaptacija, od kojih je dio stilizirani folklor, a dio izvorni folklor. Makedonske narodne plesove odlikuju elegantni pokreti, uzbudljiv ritam i emocije koje izviru iz duše jednog naroda.

Đakovačke mažoretkinje osnovane su kao jedna od sekcija KUD-a „Sklad“ davne 1994. godine od kada neprekidno djeluju. Jedan su od prvih mažoret sastava u Hrvatskoj, a od samog osnutka članice su Hrvatskog mažoret saveza. U svojoj tridesetdvogodišnjem djelovanju sudjelovale su na brojnim natjecanjima mažoretkinja promovirajući Grad Đakovo, na svim važnim priredbama i manifestacijama u Đakovu i okolici te im je dodijeljena Povelja zahvalnosti Grada Đakova. Ovogodišnje Državno prvenstvo održano je u Zadru na kojem su naše mažoretkinje ostvarila sljedeće rezultate: juniorska formacija pompon postala je viceprvakinjama Hrvatske osvojivši povijesno 2. mjesto. Formacija seniorki štap osvojila je izvrsno 7. mjesto. U kategoriji neformacija najbolja je bila Ema Pečevski koja je u kategoriji juniorski solo pompon osvojila zlatnu medalju. U kategoriji seniorki solo pompon njihove su predstavnice osvojile dvije medalje. Jana Vidović osvojila je srebro, a Lucija Gomboš broncu. Sara Zrinušić osvojila je 5. mjesto, a Ivona Kovač 12. mjesto u kategoriji seniorski solo štap. Postignutim rezultatima mažoretkinje su se kvalificirale za europsko Alps Danube Adria natjecanje u Lido di Jesolu u Italiji. U ovogodišnjoj Vezovskoj povorci sudjeluju kadetkinje, juniorke i seniorke. Osim njih djeluju još i početnice i dječji sastav. Trenerice mažoretkinja su: Ivona Kovač, Maja Namjesnik, Franciska Miletić i Kristina Svalina.

Kulturno umjetničko društvo Prigorje iz Križevaca osnovano je 2008. godine. Članovi KUD-

a su iz Križevaca i iz susjednih sela, stoga je primarna zadaća ovog društva otrgnuti zaboravu

ono izvorno i starinsko kako je nekada bilo u Križevačkom prigorju. Njeguju samo izvorni folklor svog zavičaja, ali i zapadne Bilogore s kojom graniče. Sjedište društva je u Križevcima, gradu u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi u sastavu Koprivničko –križevačke županije te Bjelovarsko – križevačke biskupije. Društvo njeguje pučko pjevanje, plesanje i svirku starinskih seoskih svirača – mužikaša i dudaša. Ponosni su što njihovi mužikaši u sastavu; violina, kontabajsa, bugarije i bračeva imaju arhaičan zvuk zbog čega su uvijek zapaženi i pohvaljeni za poseban doprinos očuvanju izvornih melodija i svirki guca. U protekle dvije godine tamburaški sastav je osvojio srebrne plakete na državnim susretima hrvatskih tamburaških orkestara, ansambala i sastava. Ženska i muška pjevačka te folklorna skupina kao i tamburaška sekcija mješovite su životne dobi i nastoje, što je moguće više, na izvorni način prikazati pjesme, plesove i običaje zavičaja. Navedene sekcije društva pojavljuju se unatrag 6 godina na državnim smotrama, susretima malih vokalnih sastava ili izvornih folklornih skupina, gdje za svoje nastupe dobivaju odlične kritike koje su potpora za daljnji rad i put. KUD je imao i zapažene nastupe na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Vinkovačkim jesenima te na folklornoj manifestaciji Na Neretvu misečina pala u Metkoviću. Članice i članovi, vrijedno rade na obnovi originalnih nošnji, ali i na izradi novih. Imali su zapažena sudjelovanja na Manifestaciji Obnavljamo baštinu u organizaciji Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, organizirali su on – line reviju prigorskih narodnih nošnji pod nazivom „Lepo naše Prigorje“ te izdali knjigu o narodnim nošnjama Križevačkoga prigorja. Voditelj društva je Ivan Vinković iz Bjelovara, koji ujedno za sceni i priređuje scenske prikaze. Voditeljica ženske pjevačke skupine je Ivana Mihajlic, a voditelj tamburaša je Emil Šatrak. Predsjednik KUD-a je Tihomir Pleša.

KUD „Vesela šokadija“  Lapovci osnovano je 2013. godine sa ciljem očuvanja plesova i običaja svoga sela. Djeluje i kao udruga “žene veselog srca” Lapovci. Broje oko 30 aktivnih članova i nastupali su širom zemlje i u inozemstvu. Ponosni su na svoje manifestacije “Ljeto u lapovcima” i božićni koncert na Sv. Stjepana.

Društvo je osnovano 6.1.1979. godine i u svome postojanju djelovalo je na području očuvanja i zaštite kulturnih nematerijalnih dobara izvodeći izvorni folklor Đakovštine na raznim smotrama izvornog folklora u Republici Hrvatskoj (Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Na Neretvu misečina pala, Međunarodni festival kulture Proljetni zvuci Jana Vlašimskog Virovitica itd.) i međunarodnim smotrama u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Češkoj, Austriji, Bosni i Hercegovini i dr.). Društvo djeluje u tri folklorne grupe, dvije pjevačke (ženska i muška) i grupe svirača. Pjevačke skupine sudjelovale su na raznim smotrama izvornog folklora diljem Republike Hrvatske, bilo samostalno ili s folklornom grupom.

Puhački orkestar osnovalo je DVD Đakovo 1882. god.. Prvi kapelnik bio je Josip Keller, iza njega slijedili su Mijo Matajs stariji i Josip Faletić,  a zatim do 1947. god. Hinko Šroubek. Poslije Drugog svjetskog rata kapelnik je Antun Šroubek do 1982. god., iza njega Miroslav Kirhmajer do 1992. god. kada je za dirigenta doveden prof. Branko Meden, koji je vodio orkestar do 2002. god. kada se vraća Miroslav Kirhmajer. Dužnost kapelnika – dirigenta od početka  2012. godine preuzima Tomislav Kruljac. Puhački orkestar od svog osnutka pa sve do danas, kroz razdoblja dva svjetska rata i Domovinskog rata radi bez prekida. Najveći uspjeh postiže od 1924. god. do 1936. kada je bio najbrojniji. Orkestar je tada imao preko 100 glazbenika te nije bio isključivo puhački već simfonijski, a upošljavao je više profesionalnih glazbenika. Bio je određeno vrijeme najveći orkestar u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji sve do uredbe da mora otpustiti iz članstva 2 člana kako bi ga brojem članova prestigao tadašnji Beogradski Kraljevski orkestar. 

Od važnijih nastupa orkestra, treba istaknuti:

• 1925. 1000. obljetnica Hrvatskog kraljevstva; 50. godišnjica Hrvatsko-Slavonske vatrogasne zajednice
• 1929. – sudjeluje na proslavi zaslužnog radnika na polju vatrogastva u Hrvatskoj Mirka Kolarića u Zagrebu
• 1930. – sudjeluje na Sveslavenskom kongresu vatrogastva u Ljubljani, a iste godine gostuje i u Budimpešti
• Od 1950. gostuje u: Varaždinu, Križevcima, Korčuli, Aranđelovcu (Srbija), Makarskoj, Šibeniku i mnogim drugim mjestima
• 1994. – orkestar sudjeluje na otvaranju prve Skupštine Hrvatske Vatrogasne Zajednice.
• Sudjeluje na svim smotrama puhačkih orkestara Slavonije i Baranje, te na smotrama vatrogasnih orkestara RH.

U Domovinskom ratu orkestar je nastupao na svim značajnijim manifestacijama, kao i na sahranama poginulih u Domovinskom ratu.

Za sudjelovanje u Domovinskom ratu 14 članova orkestra nositelji su Spomenica Domovinskog rata.

Za svoj rad orkestar je primio više priznanja i odlikovanja:

• 1973. god. Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima
• 1986. god. Nagradu oslobođenja Grada Đakova
• 1994. god. Povelju kulturno-prosvjetnog vijeća Sabora RH i niz drugih priznanja i odlikovanja.
• 2017. skupnu nagradu Grada Đakova za promicanje puhačke glazbe i glazbene kulture

Danas orkestar broji 30 članova, 12 člana podmlatka i 7 članova pričuve. Sudjeluje na svim gradskim i regionalnim manifestacijama te ostvaruje uspješnu suradnju s drugim ansamblima.

Kulturno-umjetnička udruga „Zora“ iz Oliba osnovana je 1927. godine kao Kulturno- prosvjetno društvo, a obnovljena je 1998. godine s ciljem očuvanja i promicanja bogate kulturne baštine otoka Oliba – olipskog tanca, tradicijske nošnje, starinskih pjesama i mjesnog govora. Danas Udruga okuplja pedesetak članova te djeluje kroz tri sekcije: plesnu, dramsku i glazbenu. Dramska sekcija izvela je četiri predstave na olipskom dijalektu, dok je plesna sekcija 2015. godine osvojila prvo mjesto na Smotri folklora Zadarske županije te predstavljala Zadarsku županiju na Vinkovačkim jesenima. Olipska nošnja mladenke osvojila je drugo mjesto u izboru za najljepšu snahu Hrvatske, a sve tri varijante olipske nošnje dobitnice su priznanja „Hrvatska tkanica“ za najljepše nošnje Zadarske županije. Posebnu radost i ponos predstavlja dječja skupina koja svojim sudjelovanjem jamči prijenos znanja, običaja i tradicije na buduće naraštaje. Na 60. Đakovačkim vezovima KUU „Zora“ s ponosom predstavlja Zadarsku županiju kroz nastup svoje glazbene i plesne sekcije, donoseći publici dio bogate kulturne baštine otoka Oliba.

KUD „KOLO“ iz Donje Bebrine osnovano je 1938.god u okviru Seljačke Sloge kada je prvi put nastupilo u Zagrebu. Od tada do danas uz kraće prekide djeluje i njeguje isključivo izvorni folklor svoga kraja. Bogato je izvornom narodnom nošnjom starom i do sto godina, a i novijom koja se i danas izrađuje po uzoru na originalnu. Društvo djeluje u nekoliko sekcija; pjevačka muška i ženska, dječja folklorna i odrasla folklorna. Organizator je nekoliko značajnijih manifestacija u svom mjestu koje imaju za cilj očuvanje narodne izvorne baštine, u pokladno vrijeme na pokladni četvrtak organizira dječje poklade a u utorak zadnji dan poklada veliku zabavu sa izborom tradicijskih maski. Krajem svibnja ili početkom lipnja organizira županijsku smotru pučkog pjevanja bez glazbene pratnje „Kad zapjevam i malo zagudim“. Do sada je društvo učestvovalo na gotovo svim značajnijim manifestacijama u Republici Hrvatskoj, Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima, međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Brodskom kolu itd. Osim lijepe naše nastupili smo i u nekoliko Europskih zemalja:Njemačka,Francuska,Mađarska,Latvija,Italija(Sicilija),Švicarska, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina.

KUD Desinec osnovan je 2005.godine na temeljima društva koja su djelovala do kraja 80-ih godina u Desincu- pjevačko društvo Grozd, KUD Donji Desinec te KUD Seljačka sloga Donji Desinec. Unutar društva djeluju odrasla i dječja folklorna sekcija, tamburaška , pjevačka i dramska. Svake godine organiziraju jedinstveni dječji folklorni festival „Moje kolo malo“, a protekle godine obilježili su svečanim koncertom dvadeset godina kontinuiranog rada. Voditeljica dječje i folklorne sekcije je Jelena Režek, voditelj tamburaške sekcije i pjevanja je Ivan Hlebić, dok je voditeljica dramske sekcije Klara Blažek. Od dana osnutka svojim djelovanjem njeguje bogatu kulturno umjetničku tradiciju desinečkog kraja kao i očuvanje kulturne, folklorne i umjetničke baštine RH u cjelini. Jedan od ciljeva društva je i očuvanje, njegovanje , te javno prezentiranje izvornog folklora. Od mnogobrojnih nastupa po cijeloj Hrvatskoj izdvajaju nastupe na regionalnim i županijskim smotrama izvornog folklora ,Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, 23.Susret hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina u Koprivnici, MSF Zagreb, Dobro jutro, Hrvatska, a od inozemnih Makedonija, Mađarska, Italija, Češka itd. 2015.godine dobili su plaketu Grada Jastrebarskog za svoj rad, i promicanje tradicije Desinečkog kraja, a 2025.godine i plaketu Zagrebačke županije.

Udruga je kako i sam njezin naziv govori prva i jedina kandžijaška udruga u Lijepoj Našoj, osnovana u Kruševici 2010. godine s ciljem promicanja tradicije i slavonskih vrijednosti. Naglasak je na tradicionalnoj slavonskoj “svinjarskoj kandžiji” koja je specifična za naš slavonski kraj. Svinjarska se kandžija mogla u prošlosti vidjeti u svakodnevnom životu šokaca, a danas tek rijetko na nekim folklornim manifestacijama. Cilj ove udruge je od svinjarske kandžije napraviti originalni slavonski brend i suvenir te je na taj način približiti mladim ljudima i spasiti je od zaborava. Ova udruga trenutno broji 50-ak članova, većinom mladih, što nam je dokaz da je ova udruga na pravom putu da i ostvari svoje ciljeve.

Kad se putnik namjernik zaputi iz Đakova, “đe se nekad cviće za šamije kupovalo, a snaše u metrima ‘robu’ za novo ruvo nabavljale”, na istok Đakovštine, tamo gdje sunce svoje prve zrake na široku slavonsku ravan spušta, naići će na selo koje diše isto kao i desetljećima prije. Selo gdje se tradicija ne čuva smo u mjesnom muzeju, nego na svakoj kapiji, u svakoj avliji, lenijama i šljivicima, crvenim skalinama, gdje su se prva obećanja davala. Selo je to naziva – Koritna. Bogatstvo folklorne tradicije, pjesme, plesa i mnoštvo različitih nošnji pretočeno je u KUD “Vesela Šokadija“ Koritna, čija bogata povijest seže još u 1930. godinu kada su bili podatci folklornog amaterskog djelovanja u sklopu društva pod nazivom Seljačka Sloga. Kulturno umjetničko društvo „Vesela šokadija“ iz Koritne osnovano je 1950. Svojim radom i upornošću iz naraštaja u naraštaj članovi društva prenose višestoljetnu kulturu, tradiciju i običaje svoga mjesta. Baš zbog upornosti u očuvanju kulturnog nasljeđa svojih djedova i baka, društvo je prepoznatljivo po izvornosti svoga kraja, Đakovštine i ovog dijela Slavonije. Društvo njeguje pjesme, plesove i običaje svoga sela Koritne, te djeluje u folklornoj, tamburaškoj, pjevačkoj i dječjoj skupini. Na brojnim gostovanjima društvo je privuklo pozornost gledatelja svojom izvornošću, običajima i „lipim ruvom“ svojih djedova i baka brižno čuvanih u starim škrinjama. Svi članovi posjeduju vlastitu nošnju što je i dokaz bogatstva kraja iz kojega dolazimo. KUD „Vesela šokadija“ Koritna se do sada predstavio na mnogobrojnim smotrama folklora diljem lijepe naše i inozemstva. Na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Državnoj smotra folklora u Vinkovcima, Državnoj smotra folklora u Metkoviću, Susretu hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina u kategoriji izvorni folklor u Sisku i Županji, Međunarodnoj smotri folklora u Italiji, Smotri folklora u Tolisi (Bosna i Hercegovina), Međunarodnoj smotri folklora Balkanski festival u Makedoniji, Međunarodni festival folklora i glazbe u Crnoj Gori, Međunarodni susret čuvara hrvatske etno baštine u Stuttgartu- Njemačka, Međunarodna smotra folklora u Bordighera u Italiji, Međunarodna smotra folklora u Pragu u Češkoj te mnogobrojni drugi nastupi. Na jubilarnom 30. susretu hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina koji je održan u Županji 2023. godine od tročlanog stručnog povjerenstva KUD „Vesela Šokadija“ osvojio je drugo mjesto. Stalni su sudionici međunarodne smotre folklora „Đakovački vezovi“. Tijekom godine društvo organizira Smotru folklora „Poklade su milo janje moje“, božićni koncert u crkvi sv.Ane.

Društvo je osnovano 2017. godine, a broji 80-ak članova, a od toga četrdesetak aktivnih u tri skupine: folklornoj, ženskoj pjevačkoj te muškoj pjevačkoj skupini „Faši“. Iako mlado društvo već broji razna priznanja: 2018. godine proglašen je najizvornijim KUD-om Đakovštine. KUD je do sada nastupao na mnogim manifestacijama diljem Republike Hrvatske, a posebno za istaknut je nastup na 25. Susretima hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina u Sisku,  u Metkoviću na 35. smotri folklora jadranske Hrvatske „ Na Neretvu misečina pala“ te 55. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. 2025. godine Perkovčanima je osim sudjelovanja na Đakovačkim vezovima pripala i čast predstaviti Đakovačke vezove i Đakovštinu na 32. susretu hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina u Bjelovaru. Faši su krajem 2024. godine snimili svoj prvi nosač zvuka „Napit ću se dado stari“. Društvo s ponosom predstavlja svoje selo, Đakovo i Slavoniju. Cilj KUD-a je zaustaviti odumiranje tradicije i običaja svoga kraja te očuvanja nošnje koja je sva privatnog vlasništva te dočarava bogatstvo kraja iz kojeg dolaze.

Društvo je osnovano 1974.godine. U svom radu njeguju izvornu pjesmu i ples. Za svoj rad, očuvanje tradicije i njegovanje običaja našega kraja dobili su mnoga priznanja i diplome. Nastupali su diljem Republike Hrvatske. Nastupali su i na Vinkovačkim jesenima, na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, u Metkoviću, Dubrovniku, Rijeci, Valpovu, Donjem Miholjcu, Pitomači i mnogim drugim mjestima. Sudjelovali su na smotrama pučkog crkvenog pjevanja u Zagrebu u Zagrebačkoj katedrali i u crkvi svete Katarine, u Topolju, Semeljcima, Viškovcima i Đakovu. Snimili su tri projekta u organizaciji HRT-a i to starinske običaje: čijalo perja, komušanje kukuruza i žetvu. Snimili su i nekoliko radijskih emisija o svatovskim običajima u Forkuševcima. Posebno bi istaknuli gostovanja i nastupe izvan Republike Hrvatske. Nastupali su i na međunarodnoj smotri folklora u Češkoj Republici, na smotri folklora u Bugarskoj pod nazivom „Sofijsko proljeće“ te u Makedoniji na smotri pod nazivom „Ilindenski denovi“. Posjetili su i Italiju, tj. Rimini, zatim Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku gdje su se također predstavili pjesmama i plesovima našega kraja. Ipak, posebno zadovoljstvo im predstavlja nastup na Đakovačkim vezovima čiji su sudionici više od 40 godina. Sudjelovali su i na otvorenju Đakovačkih vezova prikazujući običaje: čijalo perja i vinčac – svatovski običaj. Organizatori su smotre folklora u našem selu pod nazivom „Jesen stiže, dunjo moja“ . Izvode isključivo izvorne pjesme i plesove Slavonije, đakovačkog kraja.

Pisma i kolo sastavni su dio života betinskog čovika od davnina, satkani u tradiciji Betine i njegovani kroz usmenu predaju ljudi. Generacije njihovih mještana sačuvali su ih prvenstveno kroz svoje običaje te su tako živeći svoju svakodnevnicu usporedno razvijali materijalnu i nematerijalnu baštinu Betine. U poslijeratnom vremenu kulturni život Betine razvijao se kroz limenu glazbu te dramske i sportske aktivnosti. Sudjelujući u tim aktivnostima Betinjani nisu krili težnju ka poboljšanju i unapređenju rada tih različitih sekcija te je kao produkt te težnje i njihova silnog zalaganja i truda u veljači 1957. godine osnovano Kulturno umjetničko društvo Zora. Pod imenom KUD-a Zore nastupali su betinski članovi dramske i folklorne sekcije, kako u mjestima otoka Murtera, tako i po drugim, susjednim otocima. Folklorna sekcija iznjedrila je grupu koja je betinsko kolo i pismu predstavila na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1967. godine. Ostavili su tada vrlo snažan dojam na posjetitelje i organizatore te su tako uvelike promovirali svoj kraj te njegovu tradiciju i kulturnu baštinu. Bili su to počeci sudjelovanja na velikim manifestacijama, nakon čega su pozivi stizali iz raznih krajeva. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća KUD Zora sudjeluje i u organizaciji većeg susreta kulturno umjetničkih društava, točnije organizira Folklorne susrete na kojima su sudjelovala kulturno-umjetnička društva iz raznih krajeva naše domovine. Nakon toga tradicija sudjelovanja i organizacije takvih susreta se nastavlja, pa KUD Zora vrlo uspješno organizira i Smotru folklora 1995. godine. Uz tradiciju pisme i plesanja kola usko se vezala i tradicija drvene brodogradnje, koja je oduvijek bila zaštitni znak Betine.

KUD Zora je priznanje teškom i mukotrpnom radu svojih kalafata odala plesom „Kolo od kanate“ koji su KUD-u Zori poklonili betinski autori pjesme, plesa i koreografije kako bi ga u čast svojim kalafatima izvodili na porinućima novoizgrađenih brodova i drugim svečanostima. Prožela se tako u jednom plesu sva ljepota betinske tradicije, sav trud i rad betinskoga čovika te spomen na „Betinsku gajetu“ kao vječni simbol naše Betine. KUD Zora opstaje i napreduje svojim kulturno-umjetničkim radom i stvaralaštvom sve do današnjih dana kada je u ova moderna i tehnološki puno naprednija vremena jedini cilj očuvati izvorni način betinskog pjevanja, betinskog kola i nošnje te prenijeti interes za sudjelovanjem u očuvanju baštine na svoje najmlađe članove. Velik je to izazov modernog vremena, ali ujedno i jedina garancija očuvanja tradicije i sigurne budućnosti našeg Kulturno-umjetničkog društva Zora. Upravo je to jedan od najvažnijih motiva bio kada su 2016. godine betinsku pismu satkali u korice Betinske pismarice. Njenim izdavanjem napravili su veliki korak ka ispunjenju višegodišnje težnje da se pjesme našeg narodnog stvaralaštva sakupe i očuvaju od zaborava i ostave u nasljedstvo nekim drugim, mlađim generacijama, koje će jednako predano raditi na očuvanju i djelovanju Kulturno-umjetničkog društva Zora kao i mi danas.

Kuburaška udruga Maruševec osnovana je 2006.godine i nastavlja tradiciju pucanja iz mužara i kubura u svom kraju, a i šire. Najstariji vjerodostojni podatak o tradiciji pucanja u Maruševcu datira iz 1862. godine, a nalazi se u crkvenim knjigama župe Maruševec gdje je zabilježen izdatak kupnje baruta za pucanje na dan “Sv. Roka”,16. kolovoza kod Kapelice tog sveca u mjestu Druškovec u Općini Maruševec. U daljnjim godinama taj pradavni običaj najčešće se spominje uz Uskrsno vrijeme, ali i za druge crkvene svečanosti. S obzirom na rudarsku tradiciju maruševečkog kraja pucači su najčešće bili rudari tako da su i današnje odore Kuburaške udruge prepoznatljive crne boje. Kuburaška udruga Maruševec danas ima 32 člana s 25 registriranih kubura dva topa. „Kumovi“ se mogu pohvaliti s nastupima širom Lijepe naše, a bili su sudionici u programima Šokačkog sijela u županji, manifestaciji ”Dunav svome gradu” u Vukovaru, Đakovačkih vezova,Vinkovačke jeseni, dani Općine Bošnjaci, Maratona lađa u Metkoviću , Križevečkog spravišća, Špancirfesta u Varaždinu, “Divan je kićeni Srijem” Općini Nijemci, Porcijunkulova u Čakovcu, dan Međimurske županije, motorijade na Vinici, Zeljarijade u Vidovcu i tako dalje. S istorodnim udrugama redoviti su sudionici obilježavanja velikog broja događaja u Krapinsko-Zagorskoj županiji, sudionici smotri kuburaških udruga te svih događanja vezanih na promociju pucanja iz kubura i nastavak ove lijepe tradicije. Od 2012. godine obiljeţavajući Čiselsku nedelu, proštenje sa stoljetnom tradicijom i organizatori su i sajma v Maruševcu gdje su se predstavile udruge, poljoprivredna gospodarstva i pojedinci sa svojim proizvodima te narodnim blagom i rukotvorinama ovog kraja. Od iste godine organizatori su i kićenja Božićne jelke uz župnu crkvu te uz općinu od 2013.godine organizatori programa Advent u Maruševcu. U sklopu udruge od 2023. godine djeluje i Straža Svetoga Jurja koja se također kao dio udruge ističe u posebnim odorama te predstavlja povijesnu postrojbu vezanu uz povijesne spise crkvenih knjiga od 1851 godine. Prosječno nastupaju na više od 30 nastupa godišnje i jedna su od najaktivnijih udruga u županiji Varaždinskoj.

Hrvatski dom Wels osnovan je 1991 godine i okuplja Hrvate iz svih djelova Hrvatske, te Bosne i Hercegovine. Hrvatski dom Wels jedno je od ključnih i najaktivnijih središta okupljanja hrvatske dijaspore u austrijskoj saveznoj državi Gornjoj Austriji. Smješten u gradu Welsu, u kojem živi značajan broj Hrvata (velikim dijelom podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, poput Bugojna i Kotor Varoša, ali i iz raznih dijelova Hrvatske), ovaj Dom ima neprocjenjivu ulogu u očuvanju nacionalnog, kulturnog i jezičnog identiteta.

Kuburaško društvo gromovnik iz Svete Nedelje osnovano je 2004. godine s ciljem očuvanja tradicije pucanja povodom velikih kršćanskih blagdana. Običaji se spominju 1915. godine u knjizi: „SAMOBOR – NARODNI ŽIVOT I OBIČAJI“ poznatog samoborskog učitelja, pisca, prevoditelja i etnografa Milana Langa u kojem se navodi: 

„Kako se počnu paliti svijeće, započne i pucnjava. Puca se iz kubura, samokresa, pušaka a borme i iz mužara; negdje više, negdje manje, a negdje ništa.“ (Badnjak, navečer).

 „Bez polnoćke mnogima nema Božića. I kad se polazi u crkvu i vraćajući se iz nje, pucaju momci iz pušaka i pištolja, a neki i iz mužara.“ (euharistija, polnoćka)

„ I na uskrsne dane se puca, ali ne toliko kao na Božić.“ (Velika subota, navečer)

„Doklegod ide ophod, zvone zvona, tj. „prebiraju“ kako zvonar najbolje umije, a s

Puškenice gruvaju mužari..“ (Uskrs)

Kuburaško društvo od 2004. godine osim tradicijskog pucanja za velike kršćanske blagdane djeluje i na obilježavanjima utrka, svadbenim svečanostima, proslavama, manifestacijama, gradskim protokolima, obilježavanjima raznih obljetnica, Vinkovačkih jeseni, Đakovačkih vezova i mnogim drugim događajima u Svetoj Nedelji kao i diljem lijepe naše. Društvo broji trideset aktivnih članova te četiri počasna. Smješteno je naselju Bestovje u vlastitom društvenom domu u gradu Sveta Nedelja.

KUD „Veseli šokci“ iz Punitovaca kreće s radom 1967. godine i održava se sve do ratnih godina kada se u nekoliko navrata ponovno osnivao. Nakon dugogodišnje stanke je u listopadu 2012. godine ponovno počeo sa radom. KUD je kroz dosadašnje djelovanje sudjelovao na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, večeri folklora u Donjem Miholjcu, Bogdanovcima, Harkanovcima, Osojniku kod Dubrovnika, Zadru i mnogim drugima večerima folklora, a također i u BiH u Gabeli i Dretelju kod Čapljine. 

Kulturno-umjetničko društvo “Rovišće” osnovano je 1987. godine pod nazivom KUD „Zadrugar“, na inicijativu udruge „Aktiv žena Rovišće“. Nakon razdoblja uzastopnog rada uslijedila je kraća pauza, a društvo se ponovno aktivno pokreće 2012. godine na inicijativu načelnika Općine Rovišće Slavka Prišćana. Od tada do danas, KUD kontinuirano radi na aktivnom učenju tradicijskih plesova i sviranja te na kvalitetnom očuvanju i promociji bogate kulturne baštine bilogorskog kraja. Danas društvo broji oko 100 aktivnih članova koji djeluju kroz pet sekcija: dvije skupine dječjeg folklora, odraslu folklornu skupinu, tamburaški sastav (Malu školu sviranja tambura) i Mali vokalni stastav “Mihe”. U sklopu svog rada na očuvanju tradicije, članovi društva posebnu pažnju posvećuju istraživanju i rekonstrukciji rovišćanskog ruha i jedinstvenih poculica. Velika pažnja posvećuje se edukaciji, pa društvo redovito organizira vlastite seminare o tradicijskom odijevanju i frizurama, ali i pohađa stručne seminare u organizaciji Hrvatskog sabora kulture (Varaždin, Karlovac, Virovitica, Zimska škola folklora u Koprivnici). Prije pandemije KUD je uspješno pokrenuo i susrete folklora u Rovišću, ugošćujući brojna društva iz cijele Hrvatske, a tu hvalevrijednu tradiciju nastoje nastaviti i ove godine. KUD „Rovišće“ tijekom cijele godine radi iznimno aktivno, ponosno predstavljajući svoju Općinu Rovišće i Bjelovarsko-bilogorsku županiju diljem domovine i u inozemstvu. Uz brojne nastupe na lokalnim i županijskim smotrama te manifestacijama u Hrvatskoj (Velika Gorica, Pleternica, Sveti Ivan Žabno, Polača, Rakalj, Tinj i dr.), društvo je gostovalo i izvan granica – u Bosni i Hercegovini (Uskoplje, Odžak) te Mađarskoj (Somogyvár). Izvrsnost u radu s djecom i odraslima više je puta nagradila i stručna komisija Hrvatskog sabora kulture, birajući ih za predstavnike županije na prestižnim državnim manifestacijama poput Državne smotre dječjeg folklora u Kutini, Vinkovačkih jeseni te Đakovačkih vezova, na kojima odrasla skupina ponosno nastupa ove godine s ciljem da i dalje širi ljubav prema tradiciji i zajedništvu. Točku kojom se predstavljamo pripremila je Gabriela Tomić, a voditelj tamburaša je Borna Rajković. Točka počinje pjesmom „Alaj Ano“, a nastavlja se plesovima „Tko j’ za kolo“, „Mlada snaša“, „Čupava, garava“, „Taraban“ i „Eja, dunda eja“.

Kulturno umjetničko društvo „Graničar” iz Lužana osnovano je davne 1925. godine pod

nazivom „Hrvatski sokol”. Pedesetih godina prošlog stoljeća društvo mijenja ime u kulturno umjetničko društvo „Graničar“ i pod tim imenom nastupa i danas. Društvo danas broji šezdesetak članova, folklorna i tamburaška sekcija odrasli i folklorna sekcija djeca. Primarne djelatnosti društva temelje se na folklornom plesu, izvornim napjevima te običajima kojima želimo doprinijeti očuvanju izvornog hrvatskog kulturnog izričaja. Društvo kontinuirano tijekom cijele godine marljivo radi i nastupa na smotrama folklora diljem Republike Hrvatske kako na važnijim smotrama kao što su „Vinkovačke jeseni“, „Đakovački vezovi“, „Brodsko kolo“ tako i na ostalim manifestacijama kod prijateljskih društava. Društvo je također nastupalo i na snimanju emisije „Lijepom našom“ u Garčinu U zadnjih nekoliko godina društvo je nastupalo i na međunarodnim festivalima u Ohridu, Sjeverna Makedonija, u Varni, Republika Bugarska, u Srijemskoj Mitrovici, Republika Srbija. Svake godine tijekom mjeseca siječnja organiziraju sada već tradicionalno „Čijalo perja” kao jedno u nizu događanja kojim članovi KUD-a žele doprinijeti očuvanju tradicijskih običaja slavonskoga sela. Iako je čijanje perja u našim selima odavno izumrlo, KUD „Graničar“ uspio  je sačuvati od zaborava ovu aktivnost koja je svojevremeno bila uobičajena u seoskim domovima za vrijeme dugih zimskih večeri. Dječja skupina se također može pohvaliti s relativno velikim brojem nastupa u bližoj okolici, a isto tako i na nastupima na „Vinkovačkim jesenima“ i „ Đakovačkim vezovima“. Za najmlađe društvo organizira se i smotra dječjih skupina u mjesecu listopadu pod nazivom „Jesen stigla sada svega ima“ gdje ugoste četiri do pet gostujućih društava.

Matični klub hrvatskog ovčarskog psa „Hrvatski ovčar“ iz Đakova je udruga osnovana 1992. godine s ciljem očuvanja, uzgoja i promidžbe hrvatskog ovčara – najstarije hrvatske autohtone pasmine pasa. Klub kontinuirano djeluje u Đakovu, kolijevci hrvatskog ovčara, te aktivno sudjeluje na kinološkim, kulturnim i tradicijskim manifestacijama u Hrvatskoj i inozemstvu. 

Hrvatski ovčar stoljećima je bio vjeran pratitelj slavonskog čovjeka, čuvar domaćinstva i neumorni pomoćnik u radu sa stadima. Njegova tradicija uzgoja i suživota upisana je u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, kao vrijedni dio hrvatske kulturne baštine. 

Članovi kluba ponosno predstavljaju ovu izvornu pasminu, prenoseći znanje i ljubav prema hrvatskom ovčaru na mlađe naraštaje. Sudjelovanjem u Đakovačkim vezovima već desetljećima svjedoče neraskidivoj povezanosti hrvatskog ovčara, Slavonije i Đakovštine. 

Danas s ponosom pozdravljamo članove Matičnog kluba „Hrvatski ovčar“ Đakovo i njihove prekrasne hrvatske ovčare – živi simbol tradicije, rada i identiteta hrvatskoga sela.

Hrvatski folklorni ansambl Zvonimir osnovan je 23. travnja 1993. godine s više od 300 aktivnih članova svih uzrasta. Započeo je s radom pod vodstvom i mentorstvom gospodina Božidara Potočnika, dugogodišnjeg maestra hrvatske tambure, i gospodina Vlade Kuraje, renomiranog plesača svjetski poznatog hrvatskog ansambla „Lado“ iz Zagreba. Danas, u 33. godini od osnutka, H.F.A. Zvonimir broji 70 aktivnih plesača. Voditeljice i voditelji Kata Rajher, Eva Klafurić, Luka Čevizović i Emily Jakovljević poučavaju tri skupine u Hrvatskom katoličkom centru Duha Svetoga, koji je dom Zvonimira od samog početka. Skupina ima još dulju povijest pod drugim imenom – započela je kao F.A. Kardinal Stepinac, što je bliže samim počecima rada centra 1983. godine. Zvonimir i dalje ponosno predstavlja hrvatsku zajednicu, kulturu i ples u Melbourneu, posjedujući brojne autentične narodne nošnje i instrumente, uz viziju i planove za mnoge buduće međudržavne i međunarodne turneje.

Društvo je osnovano 1967. godine usporedno s utemeljenjem Đakovačkih vezova i kontinuirano djeluje do danas, u posljednjih 30 godina pod okriljem Matice slovačke Josipovac. U radu društva djeluje nekoliko skupina: mlađa i starija dječja skupina koja je najbrojnija sa 40-tak članova, odrasla plesna skupina te pjevačka i tamburaška skupina i likovna grupa „Kontrast“ koja svojim umjetničkim djelima sudjeluje na izložbama u zemlji i inozemstvu i postiže zavidne rezultate. Društvo je orijentirano u njegovanju tradicija koje su razvili u vlastitoj sredini, ali i tradicija iz Slovačke, posebice s područja Kysuca odakle Josipovčani vuku svoje podrijetlo.

KUD ,Slavko Janković“ Rokovci-Andriiaševci osnovan je kao Ogranak Seljačke sloge 05.travnja 1936. godine, podatak koji stoji u Zavodu za folkloristiku u Zagrebu, a 1976. godine mijenja ime u KUD Slavko Janković Rokovci-Andrijaševci. Društvo broji oko 80 članova kroz razne sekcije, Mali KUD, Veliki KUD i tamburaška sekcija. Društvo njeguje izvorni folklor kroz pjesmu i ples i na taj način čuva običaje kulturnu baštinu i tradiciju. Ono čime se Društvo ponosi je kolo Dvonoga, koje je nastalo baš u mjestu i izvodi se uz stara tradicijska glazbala gajde, dvojnice i frulu. To kolo se jedino pleše ovdje i upravo je to najveća kulturna baština koju Društvo njeguje i pleše na svojim nastupima.

KUD Slavonija Đurđanci osnovan je 17.svibnja 2008 godine, broji oko 50 – tak članova, te od toga ima oko 30tak aktivnih članova. KUD je sudjelovao na brojnim manifestacijama, a posebno izdvajaju Đakovačke vezove, Vinkovačke jeseni, Na Neretvu Misečina Pala u Metkoviću, Plava noć na Otoku Ugljanu te Kestenijada u Hrvatskoj Kostajnici… te brojni drugi nastupi u inozemstvu kao što je Bosna i Hercegovina, Slovenija, Mađarska i drugi.

KUD “Šokadija” Strizivojna registriran je 1974. godine. Prvi spomen kulturnog djelovanja je 1925. godine. Kompletan KUD uz ŽPS “Dive” i MPS “Strossmayer” je najnagrađenije društvo Osječko – baranjske županije. Dolaze iz mjesta koje je poznato po najdužoj ulici u RH (7,8 km), po čvorištu pruga te po mjestu u kojem se dogodilo ubojstvo u Orient Expressu opisanom u romanu Agathe Christie. Voditelji sekcija su dr. vet. med.  Mirko Damjanović i prof.  Tomislav Seiter, 

Društvo radi punih 30 godina na očuvanju izvornog folklora, nošnje i tradicije svoga kraja. Ove godine su proslavili svojih 30 godina rada sa cjelovečernjim koncertom u kojem su sudjelovali svi aktivni i stari članovi.. Svojim radom i zalaganjem uvrstili su se među vodeća društva Đakovštine i sudionici su svih značajnijih smotri folklora u zemlji i van nje. Društvo je izdalo svoj prvi Cd sa pjesmama i napjevima našega kraja pod nazivom „Satnica je srce Slavonije“, a pod istim nazivom pjesme snimili su i spot. U društvu se posebno njeguje rad s djecom u folklornoj skupini i mažoretkinjama. Organizirali su 18. smotru folklora za djecu i odrasle „Satnica u igri pjesmi i plesu“. Sudionici su svih Đakovačkih vezova , gostovali su na Vinkovačkim jesenima, Županjskom sijelu, Brodskom kolu međunarodnoj smotri folklora u Zagreb i nastupali u dalekoj Litvi ,Španjolskoj, Švicarskoj ,Mađarskoj i Njemačkoj.

Folklorna skupina Poloneza, ima duboke korijene u bogatoj pomorskoj i kulturnoj baštini Pelješca i Orebića. Jedan od ključnih trenutaka u povijesti orebićkog folklora bio je 1964. godine, kada je na inicijativu gospara Matka Župe, prvog predsjednika folklorne skupine Poloneze te velikog kulturnog aktivista i zaljubljenika u tradiciju, nastao „Kapetanski ples“ i koreografija koja ga prati. Kapetanski ples u početku se plesao bez pjevanja, no 1974. za potrebe Međunarodne smotre folklora u Zagrebu na inicijativu članova meštra Branka Njakare, Mladenke Marinković, Stanka Tolja i Ivka Grega osmišljena je pjesma „Grego levante“, koja donosi emotivnu priču iz slavnog doba peljeških jedrenjaka, i o životu pomoraca rastrganom između ljubavi prema domu i zovu mora. Folklorna skupina Poloneza iz Orebića redovito je nastupala na brojnim regionalnim, nacionalnim i lokalnim smotrama folklora, te kulturnim manifestacijama diljem Hrvatske i Europe. Smotra folklora jadranske Hrvatske „Na Neretvu misečina pala“ u Metkoviću je jedna od najvažnijih i najčešćih i na ovoj uglednoj smotri FS Poloneza sudjelovala je u više navrata kroz više desetljeća, sa dječjom i odraslom sekcijom. Danas, folklorna skupina Poloneza okuplja oko 60 članova u dvije starosne kategorije, te nastavlja sa očuvanjem i promocijom kulturne baštine pelješkog kraja.

Kulturno-umjetničko društvo „Ivan Tišov“ iz Viškovaca osnovano je 1993. godine s ciljem istraživanja, prikupljanja, uvježbavanja i očuvanja izvornih plesova, pjesama, govora i običaja svoga kraja, kao i folklorne baštine drugih hrvatskih regija. Kroz svoj rad društvo nastoji očuvati tradicijske vrijednosti te ih prenositi na mlađe naraštaje i predstavljati široj publici. Društvo danas djeluje kroz dvije folklorne sekcije, dječju i odraslu, te tamburašku školu, koja okuplja mlade zaljubljenike u tradicijsku glazbu. Posebna pozornost posvećuje se radu s djecom i mladima, čime se osigurava kontinuitet očuvanja kulturne baštine i folklorne tradicije. KUD „Ivan Tišov“ organizator je i utemeljitelj dviju značajnih folklornih manifestacija: odrasle folklorne smotre „U Viškovce prid žetvu“ te dječje folklorne manifestacije „Malo kolo na Utvaju“, koje iz godine u godinu okupljaju brojna kulturno-umjetnička društva i promiču bogatstvo hrvatske tradicijske kulture. Tijekom svog djelovanja društvo je sudjelovalo na brojnim smotrama folklora, kulturnim manifestacijama i festivalima diljem Hrvatske te u inozemstvu, dostojno predstavljajući Viškovce, Slavoniju i hrvatsku kulturnu baštinu. Svojim nastupima, predanim radom i ljubavlju prema tradiciji, KUD „Ivan Tišov“ ostaje važan čuvar narodnih običaja i identiteta svoga kraja.

1950. godine osnovana je folklorna sekcija „Seljačka sloga“ koja je 1967. godine promijenila naziv pod kojim radi i djeluje do danas kao kulturno umjetničko društvo „Mladi šokci“ iz Duboševice. Društvo broji 20-ak aktivnih članova a sudjelovalo je na većini folklornih manifestacija u Hrvatskoj. KUD „Mladi šokci“ njeguje i izvodi izvorne običaje i plesove sela Duboševice.

KUD „Vrbje“ nastao je na temeljima ogranka Seljačke sloge i uz kratkotrajne prekide radi sve do danas. KUD broji 30tak članova u folklornoj,muškoj i ženskoj pjevačkoj skupini. Posebna pažnja posvećuje se izvornom izričaju novogradiške Posavine te očuvanju specifičnog načina pjevanja šetanih kola koje su zabilježili na nosaču zvuka „ vijala j se vrbičica“ Organizatori su  smotre „Vijala j; se vrbičica i rokova“ u Vrbju .Članovi su Hrvatskog sabora kulture i sudionici svih važnijih smotri u RH, od kojih izdvajaju Vinkovačke jeseni, Đakovačke vezove, msf u Zagrebu, Smotru „Na Neretvu misečina pala“ i brojne druge. Žps je dobitnik nekoliko nagrada. Željka Đurić članica  žps je dobitnica Nagrade za najbolju počimalju Brodsko-posavske županije te dobitnica nagrade Dorin u Bebrini na smotri pjevačkih skupina te su osvojili treće mjesto na Međunarodnom festivalu pjevačkih skupina u Subotici, a žps je osvojila i 3. mjesto u RH na smotri pjevačkih skupina u organizaciji Hrvatskog sabora kulture u kategoriji izvornih skupina.

KUD „Gorjanac“ iz Gorjana osnovano je 1966 g. te je time jedno od prvih osnovanih folklornih društava u Đakovštini. Društvo njeguje izvorni tradicijski folklor čemu svakako pripada i Proljetni ophod ljelja ili kraljica koje su novijoj povijesti promijenile ime KUD-a „Gorjanac“ diljem Hrvatske i svijeta. Temeljem toga upisane su na listu UNESCO-a kao nositelj svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Društvo je povodom 20. obljetnice oživljavanja proljetnog ophoda u suradnji sa Hrvatskom poštom izdalo poštansku markicu. Još jedna značajna činjenica za KUD „Gorjanac“ je ta da je ovo društvo jedino koje je do sada sudjelovalo na svim Đakovačkim vezovima, dakle 60 puta su Gorjanci pohodili Đakovačke vezove te svojom pjesmom i svirkom uveličali ovu manifestaciju, a bili su na prvim Vinkovačkim jesenima te prvoj smotri folklora u Zagrebu.

Kulturno-umjetničko društvo „Branimir“ Bošnjaci osnovano je u cilju očuvanja mjesnih folklornih običaja, a svoju tradiciju vuče još od 1914. godine kad je u mjestu osnovano Hrvatsko katoličko prosvjetno omladinsko društvo „Branimir“. Kulturno-umjetničko društvo „Branimir“ danas broji šezdesetak članova i ima četiri sekcije: tamburašku, folklornu, pjevačku i dramsku. U KUD-u su aktivne dvije pjevačke skupine: „Baće iz Bošnjaka“ i „Bošnjačke snaše“, a od 2008. godine društvo je organizator Smotre pučkih marijanskih pjesama „K nebu leti, pjesmo moja“. Članovi društva do sada su uspješno nastupali na mnogim smotrama tradicijske kulture u Hrvatskoj i inozemstvu i nositelji su brojnih priznanja.

Kulturno-umjetničko društvo „Šokadija“ Budrovci postoji i djeluje od 1983. godine. Društvo je nositelj Povelje zahvalnosti Grada Đakova. Nastupalo je na svim važnijim smotrama u Republici Hrvatskoj, a Budrovce, Đakovo, Đakovštinu, Slavoniju i Hrvatsku predstavilo je i kroz međunarodnu suradnju. Muška vokalna skupina je sredinom lipnja sudjelovala na Međunarodnoj smotri folklora u Bosni i Hercegovini, u Bijelom Polju kod Mostara. 

Društvo je domaćin Folklorne manifestacije „U Budrovci, na Nedilju bilu“ i Dječje smotre folklora „Rubina zlatne jeseni“. Djeluje kroz rad dječje folklorne skupine, folklorne skupine odraslih, muške i ženske pjevačke skupine te tamburaškog sastava.

Davne, 1928. g. pod imenom „Pastir“, osnovano je prvo kulturno umjetničko društvo u Hrastovici. Tijekom dugog niza godina mijenja svoje nazive, te od 1981.godine djeluje pod imenom „Hrastovička gora“. KUD njeguje izvornu folklornu tradiciju svog mjesta i kraja u kojem žive. Iza njih je mnogo nastupa, te se rado odazivaju na sve pozive za nastupe kako u županiji, tako i šire.  Nastupali su na Voloderskim jesenima, Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima,  po Bosni i Hercegovini, u Njemačkoj u više navrata, a 2017. na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu.