Folklorni asambl Fogáš (Folklorni klub Fogáš) osnovan je u Ostravi 2010. godine iz interesa za slovačku narodnu kulturu, njezinu raznolikost i temperament. Skupina je to iskusnih folklornih plesača, glazbenika i pjevača iz Moravske, Šleske i Slovačke. Repertoar Folklornog ansambla Fogáš sastoji se uglavnom od plesova i pjesama iz različitih regija Slovačke, ali i iz Moravske, Mađarske, Rumunjske i drugih država. Karakter plesova i pjesama oblikuju sami članovi Folklornog ansambla koji dolaze iz tih krajeva. Trenutačno ansambl broji oko 30 aktivnih članova. Tijekom djelovanja na folklornoj sceni sudjelovali su na mnogim međunarodnim smotrama folklora, otvorenjima, izložbama, konferencijama i koncertima u zemlji i inozemstvu. Samo ime Fogáš potječe od muškog plesnog elementa iz regije istočne Slovačke.

Bubnjarski ples Nalmoe (Drum Dance Nalmoe Bukchum) tradicionalni je narodni ples koji potječe iz Bisan-donga, dijela grada Daegu u Južnoj Koreji. Ovaj ples odražava kulturnu baštinu i zajednički duh regije, prikazujući jedinstvene ritmove i pokrete povezane s lokalnim poljoprivrednim praksama.

Kulturno-umjetničko društvo „Novaki” djeluje od 2007. godine te kroz svojih sada već 18 godina okuplja 50-ak članova. Godine 2012. Društvo mijenja naziv u KUD „Sveti Andrija”. U društvu djeluju 3 sekcije: mješoviti pjevački zbor, tamburaška sekcija, folklorna sekcija. U sklopu Društva djeluje i likovna radionica u kojoj članovi izrađuju ukrasne keramičke tanjure, oslikane staklene boce te druge ukrase. KUD „Sveti Andrija” djeluje s ciljem populariziranja folklora i pjesama iz svetonedeljskog kraja. Njeguju i čuvaju narodne običaje svojega kraja i cijele Hrvatske za buduće generacije. U repertoaru također izvode starogradske pjesme i filmsku glazbu. Rad Društva okrunjen je 2021. godine izdavanjem prvog nosača zvuka pod nazivom Hrvatske tradicijske i starogradske pjesme. 2022. godine njihov je rad predstavljen i knjigom Petnaest nam je godina tek. Rad Društva također je prepoznat brojnim nagradama.

Dana 23. rujna 1923. godine osnovano je Hrvatsko seljačko pjevačko društvo „Prigorec” u Markuševcu. Društvo je s većom skupinom seljaka osnovao Andrija Širola, učitelj u pučkoj školi u Markuševcu. Danas HKUD „Prigorec” djeluje u četiri sekcije: mješoviti zbor, folklorna sekcija, tamburaška sekcija, sekcija švelja, te broji oko 150 članova. Folklorna sekcija njeguje i čuva folklornu baštinu Prigorja: pjesme, plesove i narodnu nošnju. Osim prigorskih, izvodi pjesme i plesove svih dijelova Hrvatske. Pod stručnim i požrtvovanim vodstvom Dejana Pilatuša, koji je već dugi niz godina voditelj i koreograf, sekcija je dosegnula visoku razinu izvedbe. Tijekom godina folklor je sudjelovao na festivalima u Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Portugalu i Francuskoj. Unutar sekcije djeluje i djevojački folklorni zbor pod vodstvom Sande Bajuk. HKUD „Prigorec” ponosan je član ZAFAZ-a. Također je član CIOFF-a, Međunarodnog vijeća organizacija za folklorne festivale, zatim Udruge „Družina“ i tek osnovane Udruge „Prigorski dan”. Zajedno sa šest društava podsljemenske zone „Prigorec” sudjeluje u organizaciji manifestacije Prigorski dan, koja se održava svake godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Prošle 2024. godine proslavili su 50 godina aktivnog rada Društva, a ove je godine proslava 100 godina od osnutka muškog pjevačkog društva Strossmayer. Na tim temeljima punih 26 godina aktivno i u sklopu Društva djeluje muška pjevačka skupina istog imena Strossmayer. Osim folklorne sekcije i već spomenute muške pjevačke skupine, postoji i ženska pjevačka skupina, tamburaška i dječja skupina. Društvo njeguje isključivo izvorni folklor u izvornim narodnim nošnjama iz privatnih ormara i bakinih škrinjica. Prošle godine sudjelovali su na CIOFF-ovom međunarodnom festivalu na Kosovu, a osim Kosova obišli su festivale po Grčkoj, Turskoj, Italiji, Njemačkoj, Poljskoj, Makedoniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini.

KUD „Graničar” Križ djeluje preko 110 godina te njeguje tradiciju pjesme i plesa moslavačkog kraja i ostalih dijelova Hrvatske. Djeluje u tri sekcije: prva postava (plesači), dječja skupina (plesači), te tamburaški sastav. Šezdesetak aktivnih plesača, svirača i njihova dva voditelja izvodeći program najbolje promiču ljubav i brigu za kraj iz kojeg dolaze i domovinu kojoj pripadaju. KUD „Graničar” godišnje ima preko 30 nastupa i gostovanja, domaćin je nizu KUD-ova na tradicionalnom okupljanju u čast Milke Trnine; Lipanjskim susretima u Vezišću, te okuplja i do tristo sudionika na folklornim susretima Kolo sreće i Kriška parta. Društvo gostuje diljem Hrvatske i Europe. Posebno ističu gostovanje KUD-a u Republici Češkoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji, Njemačkoj, Poljskoj, Francuskoj i Italiji. Riječ je o KUD-u kojemu je županijsko priznanje nagrada za dosadašnji rad i ostvarenu suradnju, ali i poticaj da nastavi okupljati mlade, njegovati i od zaborava čuvati bogato kulturno i tradicijsko nasljeđe.

Kulturno-umjetničko društvo „Tena” iz Đakova osnovano je 21. svibnja 1985. godine. U ovoj 2025. godini proslavljaju svoju 40. obljetnicu rada, koju obilježavaju s 40 programa tijekom cijele godine. U 40 godina rada „Tena” je zabilježila značajne uspjehe svojim koreografijama, pjesmom i prekrasnim nošnjama u domovini Hrvatskoj i diljem svijeta. „Tena” broji preko 180 aktivnih članova u nekoliko sekcija (folklorne, tamburaške, veteranska i MVS „Bećarine”) kroz čije djelovanje potvrđuje i čuva pradjedovsko nasljeđe te svijetu pokazuje postojanje bogate kulturne baštine. Članovi „Tene” ponajprije obrađuju pjesme, običaje i plesove svojega zavičaja Đakovštine, ali i folklorno nasljeđe cijelog hrvatskog naroda. „Tena” njeguje sve ono što je lijepo, plemenito i skladno u srcu i duši hrvatskog čovjeka od Slavonije, Baranje preko Pokuplja, Mađarske Podravine, Prigorja, Bunjevaca, Splita, Krka, Korčule, Zadra, Dubrovnika, Istre itd. „Tena” je u proteklih 40 godina svojega rada obišla cijelu Europu, sudjelovala je na međunarodnim festivalima u Meksiku, Egiptu, Kini, Indoneziji, Rusiji, SAD-u, Turskoj i Cipru. Svojim nastupima oduševila je publiku prekrasnim koreografijama i predivnom narodnom nošnjom, što potvrđuju brojni pozivi na nove festivale.

Kulturno-umjetničko društvo „Nova zora” intenzivno radi na očuvanju lomničkih napjeva i običaja te turopoljske baštine, ali i pjesama i plesova drugih krajeva Lijepe Naše. Nastupali su na međunarodnim, državnim, županijskim i gradskim smotrama, Danima grada Velike Gorice, Jurjevskim običajima, te ostalim svečanostima svojega grada ili svojeg mjesta. Na međunarodnim festivalima dobivali su priznanja za nastupe, na kojima su dostojno predstavljali našu domovinu. Kulturno-umjetničko društvo započelo je okupljanje daleke 1919. godine te ove godine obilježava 105 godina rada i postojanja. Nastoje očuvati kulturnu baštinu tradicijskog folklora, po kojem su prepoznatljivi, za buduće naraštaje. Na nosaču zvuka imaju snimljene najljepše lomničke pjesme. Već 28 godina održavaju manifestaciju Vojkovi dani. KUD okuplja oko 100 aktivnih članova, posebna pozornost daje se podmlatku. U KUD-u djeluju dvije dječje skupine, dvije tamburaške skupine, mješoviti zbor, te prva postava A skupina. Posebno su ponosni na tamburaše A i B sekcije koji prate folkloraše dječje i odrasle skupine. Ove godine na gradskoj smotri folklora u organizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Grada Velike Gorice predstavili su se na dječjoj smotri u dvije kategorije; djeca u dobi od 4 do 8 godina i u dobi od 9 do 13 godina. Djeca od 9 do 13 godina plasirana su na županijsku smotru, a isto tako u kategoriji odraslih skupina KUD „Nova zora” prijavljuje izvornu i koreografiranu točku. S točkom izvornog folklora s pozicije 2. mjesta plasirani su na županijsku smotru.

Društvo je osnovano 2017. godine, a broji osamdesetak članova, a od toga četrdesetak aktivnih u tri skupine: folklornoj, ženskoj pjevačkoj te muškoj pjevačkoj skupini „Faši”. Iako mlado Društvo, već broji različita priznanja: 2018. godine proglašen je najizvornijim KUD-om Đakovštine. KUD je do sada nastupao na mnogim manifestacijama diljem Republike Hrvatske, posebno vrijedi istaknuti nastupe na 25. susretima hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina u Sisku, u Metkoviću na 35. smotri folklora jadranske Hrvatske Na Neretvu misečina pale te na 55. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Ove godine Perkovčanima je osim sudjelovanja na Đakovačkim vezovima pripala i čast predstaviti Đakovačke vezove i Đakovštinu na 32. susretu hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina u Bjelovaru. „Faši” su krajem 2024. godine snimili svoj prvi nosač zvuka Napit ću se dado stari. Društvo s ponosom predstavlja svoje selo, Đakovo i Slavoniju. Cilj KUD-a je zaustaviti odumiranje tradicije i običaja svojega kraja te očuvanje nošnje, koja je sva privatnog vlasništva te dočarava bogatstvo kraja iz kojeg dolaze.

KUD „Kondrićani” dolazi iz malog, prekrasnog, šokačkog sela na brdašcu, Kondrića, koje je smješteno na obroncima Dilja u Općini Trnava. Društvo je osnovano 6. siječnja 2001., a djeluje u tri skupine; plesna skupina, pjevačka i tamburaška sekcija. KUD danas broji 30-ak aktivnih članova. Njegujući pjesmu, plesove i običaje svojeg sela i zavičaja, nastupili su na svim većim smotrama Slavonije i Baranje (Brodsko kolo, Đakovački vezovi, Miholjačko sijelo, Ljeto valpovačko, Vinkovačke jeseni), te diljem Jadrana. Osim u RH, nastupali su i izvan granica Lijepe Naše, kao što su prije svega nastupi u Srbiji, BiH, Mađarskoj te Makedoniji. Izrazito su ponosni na smotru folklora pod nazivom Lipanjske večeri, koja ujedno označava početak Bonavite. Osim same smotre, organiziraju i božićni koncert Na Ivanje u Kondriću, koji se svake godine održava 27. prosinca.

Početci kulturnog i javnog života i djelovanja u Lasinji sežu u davnu 1926. godinu dolaskom župnika Antuna Klasinca. Lasinja doživljava svoj procvat u brojnim sferama društvenog života. Kupnjom instrumenata, formiranjem limene glazbe i pjevačkog zbora te Kulturno-umjetničkog društva, pokrenuo je kulturnu notu zajednice. Ratno je vrijeme uvelike utjecalo na rad Društva. Domovinski je rat odnio puno vrijednosti i uspomena pa se samim time gasi i rad Društva. 2010. godine, nakon dulje stanke, veća se skupina ljubitelja folklora ponovno skuplja i osniva Društvo. Članice i članovi KUD-a njeguju izvornu bogatu tradiciju lasinjskog kraja i rijeke Kupe. Najveći uspjeh ostvaren je poticanjem djece i mladih na uključivanje, a time i razvijanje svijesti i pozitivnog opredjeljenja prama vlastitoj tradicijskoj kulturi. O tome svjedoči i sudjelovanja dječje sekcije na smotrama, kao što je Smotra dječjih folklornih skupina „Igra kolo maleno” u Slavonskom Brodu, na koju je upućena s Dječje županijske smotre. Društvo danas broji tridesetak članova. KUD se ponosno može pohvaliti nastupima i nagradama sa smotre izvornog folklora Karlovačke županije Igra kolo u Ogulinu. Ponosno su predstavljali svoj kraj i županiju na sljedećim manifestacijama: Vinkovačke jeseni, Valpovačko ljeto, Miholjačko ljeto, Brodsko kolo, Otočac, Đakovački vezovi, Državna smotra folklora, Na Neretvu misečina pala u Metkoviću te brojnim nastupima diljem Lijepe Naše i inozemstva. Organizatori su tradicionalnog božićnog koncerta Narodil nam se Kralj Nebeski, folklorne manifestacije Pokuplje u srcu Lasinje i dječje manifestacije Hopa, cupa, skoči.

Društvo je osnovano 6. siječnja 1979. godine i u svojem postojanju djelovalo je na području očuvanja i zaštite kulturnih nematerijalnih dobara izvodeći izvorni folklor Đakovštine na različitim smotrama izvornog folklora u Republici Hrvatskoj (Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Na Neretvu misečina pala, Međunarodni festival kulture, Proljetni zvuci Jana Vlašimskog Virovitica itd.) i međunarodnim smotrama u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Češkoj, Austriji, Bosni i Hercegovini i dr. Društvo broji stotinjak članova u tri folklorne skupine, dvije pjevačke (ženska i muška) i skupine svirača. Pjevačke skupine sudjelovale su na raznim smotrama izvornog folklora diljem Republike Hrvatske, bilo samostalno ili s folklornom skupinom.

Puhački orkestar osnovao je DVD Đakovo 1882. godine. Dužnost kapelnika – dirigenta od početka 2012. godine preuzima Tomislav Kruljac. Puhački orkestar od svojeg osnutka pa sve do danas, kroz razdoblja dva svjetska rata i Domovinskog rata, radi bez prekida. Najveći uspjeh postiže od 1924. godine do 1936., kada je bio najbrojniji. Orkestar je tada imao preko 100 glazbenika te nije bio isključivo puhački, već simfonijski, a upošljavao je više profesionalnih glazbenika. U Domovinskom ratu orkestar je nastupao na svim značajnijim manifestacijama, kao i na pogrebima poginulih u Domovinskom ratu. Za sudjelovanje u Domovinskom ratu 14 članova orkestra nositelji su Spomenice Domovinskog rata. Za svoj rad orkestar je primio više priznanja i odlikovanja: 1973. Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima, 1986. Nagradu oslobođenja Grada Đakova, 1994. Povelju kulturno-prosvjetnog vijeća Sabora RH i niz drugih priznanja i odlikovanja. Danas orkestar broji 30 članova. 2019. godine službeno je osnovana Udruga Osječki puhački orkestar, s ciljem poticanja, pomaganja, razvitka i unaprjeđenja amaterske puhačke glazbe, popularizacije puhačke glazbe, organizacije koncerata i manifestacija, suradnje i povezivanja s drugim sličnim udrugama, ustanovama i organizacijama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Orkestar broji 15 članova.

Tradicionalna umjetnička skupina Arc-en-ciel (Groupe d’art traditionnel Arc-en-ciel) iz Evolènea osnovana je 1936. i nazvana prema svjetlucavim bojama svojih kostima. Najdragocjenije blago skupine jesu mladost i motivacija njezinih plesača. Tijekom godina skupina je svoj repertoar obogatila dinamičnim, raznolikim plesovima i scenama s naglaskom na domaćoj kulturi. Ponosni predstavnik tradicije Valaisa, skupina sudjeluje u lokalnim i međunarodnim događajima. Prije 18 godina pokrenula je vlastiti festival CIME (Célébrations Interculturelles de la Montagne à Evolène), koji ugošćuje planinske plesne skupine iz cijelog svijeta.

Bogatstvo folklorne tradicije, pjesme, plesa i mnoštvo različitih nošnji pretočeno je u KUD „Lipa” iz Semeljaca, čija bogata povijest seže još u 1892. godinu kada su bili početci folklornog amaterskog djelovanja u sklopu seljačkog društva, iako je Društvo službeno osnovano 18. svibnja 1966. godine. Na brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu „Lipa” je privukla pozornost gledatelja izvornim folklornim običajima i lipim ruvom svojih baka, brižno čuvanim u starim hrastovim škrinjama otrgnutim od zuba vremena. Važno je naglasiti da Društvo i danas, poslije toliko vremena kontinuiranog rada, posebnu pozornost pridaje tradicionalnom spremanju, jer je u Semeljcima neizrecivo bogatstvo narodnog ruha pa ne čudi da se Semeljčanke predstavljaju na različitim smotrama tradicionalnog odijevanja i postižu zavidne rezultate. Društvo je organizator smotre folklora Kolo na Vrbaku, koja se održava u lipnju oko blagdana sv. Antuna, gdje okupljamo kulturno-umjetnička društva. Društvo broji pedesetak aktivnih članova podijeljenih u nekoliko sekcija, a osim tradicionalnih pjesama i igara semeljačkoga kraja, Društvo se predstavlja bunjevačkim, baranjskim, slovačkim i posavskim plesovima, na taj način njeguje veliki spektar tradicijskog života s različitih područja Hrvatske. Velika volja, visoki ciljevi, a nadasve ljubav prema tradiciji i kulturi čvrsti su temelji ovog Društva, koji će se njegovati onoliko dugo koliko ih budemo znali cijeniti.

KUD „Petőfi Sándor” Ivanovci Đakovački utemeljen je 1975. godine i aktivno je djelovao sve do 2017. godine, čuvajući brižno kulturu i tradiciju dobivenu u nasljeđe. Krajem 2023. godine dio bivših članova odlučio je ponovno se aktivirati i pokrenuti lokalnu zajednicu, a s ciljem da KUD ponovno bude poveznica i mjesto dodira različitih generacija i kultura. KUD danas, kao i ranije, djeluje u tri skupine – mala, srednja i odrasla te trenutačno broji 30-ak aktivnih članova koji obrađuju izvorne mađarske plesove i igre.

Folklorna izvorna skupina „Remete” osnovana je s ciljem njegovanja i promicanja kulturnog nasljeđa kajkavskog izričaja u riječi i pjesmi, te njegovog prenošenja na mlađe generacije. Kao izvorna skupina izvodi plesove i pjesme prigorskoga kraja, sudjeluje u organizaciji kulturnih priredbi u Zagrebu, kao i na svim manifestacijama i natjecanjima na razini Grada i šire. Danas Folklorna izvorna skupina „Remete” broji 36 članova i djeluje kroz tri sekcije koje uvježbavaju dva voditelja. Redovito nastupa na svim folklornim manifestacijama u organizaciji Grada, Turističke zajednice grada Zagreba, a vrlo često, s obzirom da je vezana za Remete, nastupa na obilježavanju svih vjerskih blagdana u remetskoj crkvi. Skupina nastupa i na priredbama organiziranima u dobrotvorne svrhe. Rado se odaziva na pozive ustanova i udruga kako bi što više pronosila prigorske pjesme i plesove i tako pokazala svu ljepotu baštine kajkavskog izričaja prigorskog kraja. FIS „Remete” članica je ZAFAZ-a (Zajednica folklornog amaterizma grada Zagreba), zajednice krovne udruge koja udružuje, okuplja i povezuje 65 članica udruga folklornog amaterizma s ciljem zajedničkog djelovanja usmjerenog na očuvanje hrvatske tradicijske kulture i folklorne baštine te unaprjeđenje djelatnosti folklornog amaterizma u Gradu Zagrebu. FIS „Remete” također je aktivan član folklorne udruge „Prigorski dan”, udruge koja okuplja ukupno sedam folklornih društava iz sjevernog djela grada Zagreba i koja organizira svake godine tradicionalni koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pod nazivom Prigorski dan.

KUD „Belica” osnovan je 1983. godine s ciljem očuvanja tradicijske baštine, unaprjeđenja te poticanja kulturnog života na području općine Belice. Od godine osnutka Udruga djeluje u 3 sekcije; folklornoj, tamburaškoj i dramskoj. Krajem 2024. godine postojećim sekcijama pridružila se dječja folklorna skupina te dječja tamburaška skupina, na koje su iznimno ponosni jer razvijaju ljubav prema tradiciji i kulturnoj baštini već od samog djetinjstva, stoga članstvo u KUD-u „Belica” traje od dječje do starije životne dobi. KUD „Belica” organizator je i nositelj kulturnog života u Općini. Od 2024. godine domaćini su i organizatori Županijske smotre tamburaša, a tamburaši KUD-a „Belica” jedini su sudionici na svim do sada održanim smotrama. Redoviti su gosti županijskih i državnih smotri gdje sve sekcije postižu zapažene rezultate. Svojim nastupima i pripremama žele se povezati s društvima i ostalim ljubiteljima kulturno-umjetničkog amaterizma. Folklorni ansambl okuplja 30-ak plesačica i plesača. Osnovna zadaća ove sekcije jest očuvanje i njegovanje međimurskih pjesama, kola, plesova te običaja, kao i međimurskog narodnog ruha. Uz domaće, međimurske plesove, njeguju i uvježbavaju plesove Hrvatskog zagorja, Posavine, Podravine te gradišćanskih Hrvata, za koje posjeduju i odgovarajuće nošnje. 2017., 2019. i 2024. godine folklorna sekcija proglašena je najboljom na smotri koreografiranog folklora Međimurske županije te je predstavljala Međimurje na Susretima hrvatskog folklornog ansambla, dok je 2022. i 2023. zapaženim nastupima na županijskoj smotri izvornog folklora ostvarila nastupe na Vinkovačkim jesenima, odnosno Susretima izvornih skupina.

KUD „Eugen Kumičić” iz Slavonskog Broda sa sjedištem u mjesnoj zajednici Mali Pariz djeluje od 2003. godine. KUD broji oko 40 članova u više skupina: folklornoj, ženskoj pjevačkoj skupini Parižanke, tamburaškoj i glumačkoj te su članovi KUD-a dio skupine Matini Kripoštoli. Upornim radom entuzijasti i ljubitelji folklora njeguju zavičajni folklor Brodsko-posavske županije i cijele Hrvatske. Tijekom 22 godine neprekidnog rada KUD „Eugen Kumičić” bilježi brojne nastupe kako na domaćim smotrama (Brodsko kolo, Đakovački vezovi, Šokačko sijelo i drugi) tako i na nastupima izvan Hrvatske (BiH, Rumunjska, Francuska).

Kulturno-umjetničko društvo „Hrvatska seljačka sloga” iz Opatovca izvorno je društvo koje već cijelo stoljeće njeguje pjesme i kola svojega mjesta. Zajednički hobi članova Društva – ljubav prema pjesmi, plesu i rodnom zavičaju čini da svojim zalaganjem, nepresušnim elanom i entuzijazmom želimo očuvati običaje i tradiciju naših predaka. Opatovac je povijesno pripadao Pauriji. Početkom 20. stoljeća u Društvu su glazbenu pratnju činile gajde, samica i tamburaški sastav. U Opatovcu se nije pjevalo i igralo samo uz glazbenu pratnju već su mnoge pjesme i mnoga kola izvođena i bez nje. KUD „Hrvatska seljačka sloga” Opatovac osnovan je daleke 1923. godine pod imenom koje i danas nosi. KUD njeguje izvorne pjesme, plesove i običaje sela Opatovac pokraj Nove Gradiške u sastavu općine Cernik. Sudionici su brojnih smotri izvornog folklora, a 2023. godine izdali su monografiju KUD-a Naših stotinu godina, koju su predstavili na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Posebnost KUD-a upravo su šetana kola, specifičan vokalno-plesni izraz koji je zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.

Kulturno-umjetničko društvo „Vesela Šokadija” iz Koritne osnovano je 1950. Svojim radom i upornošću iz naraštaja u naraštaj članovi Društva prenose višestoljetnu kulturu, tradiciju i običaje svojega mjesta. Baš zbog upornosti u očuvanju kulturnog nasljeđa svojih djedova i baka, Društvo je prepoznatljivo po izvornosti svojega kraja, Đakovštine i ovog dijela Slavonije. Na brojnim gostovanjima Društvo je privuklo pozornost gledatelja svojom izvornošću, običajima i lipim ruvom svojih djedova i baka, brižno čuvanim u starim škrinjama. Svi članovi posjeduju vlastitu nošnju, što je dokaz bogatstva kraja iz kojega dolazimo. KUD se do sada predstavio na mnogobrojnim smotrama: Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Državnoj smotri folklora u Vinkovcima, Državnoj smotri folklora u Metkoviću, Susretu hrvatskih foklornih ansambala i izvornih skupina u kategoriji izvorni folklor u Sisiku, Međunarodnoj smotri folklora u Italiji, Smotri folklora u Tolisi (Bosna i Hercegovina), Međunarodnoj smotri folklora Balkanski festival u Makedoniji, Međunarodnom festivalu folklora i glazbe u Crnoj Gori, Međunarodnom susretu čuvara hrvatske etno baštine u Stuttgartu u Njemačkoj. Na jubilarnom 30. susretu hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina, koji je održan prošle godine u Županji, od tročlanog stručnog povjerenstva KUD „Vesela Šokadija” osvojio je drugo mjesto, koje je kruna našem dugogodišnjem radu. Također su po drugi puta primili nagradu Općine Semeljci za uspješan rad Društva te osvojene mnogobrojne nagrade. Stalni smo sudionici Međunarodne smotre folklora Đakovački vezovi. Tijekom godine Društvo organizira Smotru folklora Poklade su milo janje moje, kao i božićni koncert u crkvi sv. Ane.

Hrvatska loza osnovana je 1979. u Chicagu pod pokroviteljstvom Hrvatskog kulturnog centra i Hrvatske crkve Anđela čuvara. Misija skupine bila je očuvati bogatu kulturnu baštinu Hrvatske za dobrobit naše djece i upoznati ih s izvornom glazbom i plesovima iz različitih regija Hrvatske. Skupini nije cilj samo nastavljati hrvatsku tradiciju, već motivirati djecu da uče hrvatski jezik i istražuju Hrvatsku i njezine prirodne ljepote. Ti ciljevi i dalje su živi, čak i nakon 45 godina, zahvaljujući kontinuiranom interesu novih generacija koje se svake godine pridružuju Hrvatskoj lozi. Rastu kao skupina i zajednica te nastavljaju čuvati hrvatsku baštinu. Njihovi izvođači imaju od 8 do 18 godina, pripadaju drugoj i trećoj generaciji Hrvata u SAD-u. Hrvatska mladež Hrvatske loze strastveno poštuje svoje pretke. Izvođačka skupina sudjelovala je na raznim festivalima diljem Chicaga, SAD-a i Kanade, a također je nastupala i gostovala u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u pet navrata, posljednji put u ljeto 2018. Ovog ljeta Hrvatska loza ima čast vratiti se u Hrvatsku na posebnu turneju koja skupinu vodi diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

KUD „Vesela šokadija” Lapovci osnovan je 2013. godine s ciljem očuvanja plesova i običaja svojega sela. KUD djeluje i kao Udruga „Žene veselog srca” Lapovci. Broje oko 30 aktivnih članova te su nastupali širom zemlje i u inozemstvu. Ponosni su na svoje manifestacije Ljeto u Lapovcima i božićni koncert na svetog Stjepana.

KUD „Milko Cepelić” iz Vuke osnovan je 2017. godine, a nosi ime jednog od najvećih svećenika, povjesničara i etnografa na području Đakovštine, koji je rođen i odrastao u Vuki. Cepelić se kao tajnik biskupa J. J. Strossmayera posebno zalagao za očuvanje tradicijskog ruha, običaja i života na ovim prostorima, što je i jedan od glavnih ciljeva ovoga Društva. Broje 40-ak članova odrasle i dječje skupine. Do sada je Društvo nastupalo na raznim manifestacijama širom Osječko-baranjske županije i u susjednim županijama, kao i u Kninu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Ponosni su na to što su dosadašnjim sudjelovanjima na Đakovačkim vezovima, u svečanoj povorci i nastupom u folklornom programu, imali priliku pokazati bogatu i prekrasnu nošnju svojeg kraja, kao i trud i zalaganje svih svojih članica. U svibnju ove godine organizirali su petu Smotru dječjeg folklora Ringe raja sa Utvaja, a u rujnu organiziraju šestu Smotra folklora Blago čuvam, blagom se dičim.

KUD „Sklad” Đakovo osnovan je 1863. godine kao pjevačko društvo. Od kraja 19. stoljeća u Društvu djeluju kazališna družina i tamburaški orkestar. Prvi mecena Društva bio je biskup J. J. Strossmayer. Početkom 50-ih godina 20. stoljeća prvi put se spominje i folklor, ali se radi usporedno sve do kraja 70-ih godina 20. stoljeća. Od tada se intenzivira rad folklora, i to izvornog folklora i običaja. Nakon kraće stanke krajem 2024. godine ponovno kreće s radom s novom voditeljicom i većinom novih članova, koji svojom ljubavlju prema tradiciji i folkloru hrabro kreću u nove avanture. Društvo je nastupilo na svim značajnim smotrama u zemlji (Međunarodna smotra folklora Zagreb, Špancirfest u Varaždinu, Aurea fest Požega…), na mnogobrojnim događanjima lokalnog značaja, te u Bosni i Hercegovini, Austriji, Makedoniji i Crnoj Gori. Medu prvima u RH osnivamo mažoretkinje, a nešto kasnije i suvremene oblike kulturnog izričaja (ritmika, jazz dance).

Đakovačke mažoretkinje KUD-a „Sklad” neprekidno djeluju već 30 godina. Članice su Hrvatskog mažoret saveza i jedan su od najstarijih mažoret timova u Hrvatskoj. Godišnje održe pedesetak nastupa. Nastupaju na svim važnijim priredbama u Đakovu i okolici, sportskim događanjima i na drugim kulturnim događanjima. Često gostuju na različitim humanitarnim koncertima i priredbama, vatrogasnim natjecanjima, smotrama folklora i slično. Mažoretkinje sudjeluju i na regionalnim i državnim prvenstvima Hrvatskog mažoret saveza, predstavljajući grad Đakovo i svoj KUD.

KUD „Slavonija” Đurđanci osnovan je 17. svibnja 2008. godine, broji 50-ak članova te od toga ima 30-ak aktivnih članova. KUD je sudjelovao na brojnim manifestacijama, od kojih izdvajaju Đakovačke vezove, Vinkovačke jeseni, Na Neretvu Misečina Pala u Metkoviću, Plava noć na Otoku Ugljanu te Kestenijada u Hrvatskoj Kostajnici te brojne druge nastupe u inozemstvu, odnosno u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Mađarskoj itd. KUD „Slavonija” promiče tradicijsku kulturu i čuva folklornu baštinu svojega kraja – Đurđanaca i Đakovštine.2019. godine službeno je osnovana Udruga Osječki puhački orkestar, s ciljem poticanja, pomaganja, razvitka i unaprjeđenja amaterske puhačke glazbe, popularizacije puhačke glazbe, organizacije koncerata i manifestacija, suradnje i povezivanja s drugim sličnim udrugama, ustanovama i organizacijama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Orkestar broji 15 članova.

Društvo je osnovano 1967. godine usporedno s utemeljenjem Đakovačkih vezova i kontinuirano djeluje do danas, u posljednjih 30 godina pod okriljem Matice slovačke Josipovac. U radu udruge djeluje nekoliko skupina: mlađa i starija dječja plesna skupina, koja je najbrojnija s 40-ak članova, odrasla plesna skupina, pjevačka i glazbena skupina te tradicijska i likovna skupina. Društvo je orijentirano na njegovanje tradicije koju su razvili u vlastitoj, ovdašnjoj sredini, ali i tradicije iz Slovačke, posebice s područja Kysuca, odakle Josipovčani vuku svoje podrijetlo. Svoj program predstavljaju u cijeloj Republici Hrvatskoj, sudjelujući na brojnim manifestacijama i smotrama folklora lokalnog, regionalnog i međunarodnog karaktera, te u susjednim državama: Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Rumunjskoj, a najdraža destinacija im je Republika Slovačka. Organizatori su dvodnevne folklorne, etno-gastro i umjetničke manifestacije pod nazivom Slovaci do Drlaku, koja se održava posljednji vikend u kolovozu, a koja okuplja veliki broj sudionika i gledatelja. Folklorni program Društva dodatno se obogaćuje običajima koji su dio kulturne baštine Josipovca Punitovačkog, a njeguju se još i danas.

1993. godine u Viškovcima je osnovano Kulturno-umjetničko društvo „Ivan Tišov” s ciljem istraživanja i uvježbavanja izvornih plesova, pjesama, govora i običaja izvornog kraja, ali i ostalih krajeva Hrvatske, te njihovo izvođenje radi očuvanja i širenja kulturne baštine. Društvo djeluje u dvije plesne sekcije: dječja folklorna sekcija i odrasla folklorna sekcija te tamburaška škola. Osnivač je dvije folklorne manifestacije: manifestacije za odrasle U Viškovce prid žetvu te manifestacije za djecu Malo kolo na Utvaju. Društvo je sudjelovalo na brojnim smotrama folklora i manifestacijama širom Lijepe Naše te u inozemstvu.

Društvo je osnovano 1996. godine s ciljem očuvanja kulturne baštine kraja u kojem djeluje. Njeguje izvorni folklor, nošnju i običaje, broji oko 80 članova koji rade u dječjoj i odrasloj skupini folkloraša i skupini mažoretkinja. Ponosni je organizator smotre folklora za djecu i odrasle, koja se ove godine održala 7. i 8. lipnja po 17. put. Društvo je nastupalo diljem lijepe naše domovine, susjedne BiH, u Mađarskoj, Njemačkoj, Švicarskoj. Posebno su ponosni na sudjelovanja na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, Brodskom kolu i Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu.

Kuburaško društvo „Gromovnik” od 2004. godine osim u tradicijskom pucanju za velike kršćanske blagdane, sudjeluje na obilježavanjima utrka, svadbenim svečanostima, proslavama, manifestacijama, gradskim protokolima, obilježavanjima različitih obljetnica, sudjelovalo je na prošlogodišnjim Vinkovačkim jesenima, na pomorskim bitkama grada Senja i Bakra te mnogim drugim događajima u Svetoj Nedelji, kao i diljem Lijepe Naše. Društvo broji dvadeset šest aktivnih članova te četiri počasna. Smješteno je u naselju Bestovje, u vlastitom društvenom domu, u gradu Sveta Nedelja. Misija Društva je očuvanje nematerijalne kulturne baštine, izvođenja glasnog pucnja koje datira unazad 500 godina, a prenosi se iz generacije u generaciju.

Folklorna skupina „Costa Rica” (Grupo Folklórico „Costa Rica”) stvorena je kako bi ojačala i spasila vrijednosti samih Kostarikanaca. Nastala je iz potrebe da se popune praznine u društvu Kostarike u područjima istraživanja i proučavanja običaja zemlje. Skupina zemlju ne reprezentira samo plesovima, kostimima, glazbom i profesionalnim koreografijama već i istraživanjem povijesti i osobitosti. S tom idejom na umu oformljena je Skupina te zahvaljujući profesionalnosti svojih članova postaje svjetski poznata. Skupina se uglavnom sastoji od glazbenih učitelja, studenata i radnika različitih specijalnosti koji svi gaje ljubav prema folkloru i povijesti zemlje Kostarike. Skupina je počela intenzivno raditi na pripremi svojih repertoarnih turneja diljem Kostarike. U Središnjoj dolini članovi su izvodili uspješne predstave u Nacionalnom kazalištu kao i u kazalištu Melico Salazar. Cijeneći njihov trud, španjolska vlada pozvala je Skupinu na turneju po Sevilli, Cordobi, Huelvi, Madridu i Pamploni. Turneja je bila vrlo uspješna. Godine 1990. članovi Skupine bili su na turneji po Srednjoj Americi, predstavljajući Kostariku. Godine 1991. članovi su počeli stjecati veći nacionalni i međunarodni ugled te je Skupina zbog toga pozvana da predstavlja ne samo Kostariku već i Srednju Ameriku na turneji po Europi. Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza sudjelovali su na različitim folklornim festivalima u zemljama poput Belgije, Francuske, Njemačke i Španjolske. Kao rezultat ovih sudjelovanja Skupina je dobila mnoga priznanja. Jedno od njih bio je poziv francuskog Ministarstva kulture na jednotjedno gostovanje u Parizu. Godine 1993. članovi Skupine sudjelovali su u posebnom programu koji je organizirao Muzej umjetnosti okruga Los Angeles, Kalifornija. Te godine tijekom veljače posjetili su Venezuelu kako bi sudjelovali na Međunarodnom sajmu u San Sebastianu. Iste godine Skupina je snimila svoj prvi nosač zvuka s 12 tradicionalnih kostarikanskih pjesama. Svi plesači u Skupini profesionalno su obučeni u plesnim i baletnim tehnikama. Glazbenici su također svi profesionalci. Moraju svirati barem tri različita instrumenta, vodi ih profesor Stanley Lara Sandi. 1995. i 1996. godine Skupina je nastavila turneju po Europi. 1998. osvojila je prvu nagradu među 15 zemalja na Međunarodnom festivalu u Curaçaou u kategoriji folklornih kostima. U 2022. godini ostvarili su rekord od četiri uzastopne turneje u istoj godini, uspješno sudjelujući na festivalima u Brazilu, Španjolskoj, Ekvadoru i Peruu. Vrlo je važno spomenuti da je sve turneje podržala vlada Kostarike. Uspjeh Folklorne skupine „Costa Rica” ne temelji se samo na kvaliteti, profesionalnosti i napornoj pripremi plesova, kostima i instrumenata već i na ljubavi koju svi članovi imaju prema svojoj zemlji i onome što rade. Danas Skupina čini 60 članova; glazbenika, plesača, rukotvoraca i koreografa. Najčešće korišteni glazbeni instrumenti jesu truba, saksofon, trombon, flauta i marimba, kao i udaraljke. Neki od plesova su guaitil (tradicionalna regija u Kostariki), el cafetal (proces branja kave), ticas lindas i mnogi drugi.

Matični klub „Hrvatski ovčar” Đakovo osnovan je 1992. godine u Đakovu i kao takav djeluje kontinuirano. Osnovni su ciljevi kluba uzgoj, promidžba i očuvanje pasmine sudjelovanjem na kinološkim ili kulturnim manifestacijama. Kroz godine rada možemo biti ponosni na broj jedinki koje smo uzgojili i nadasve na broj članova koji se stalno povećava, posebice mlađim članovima Kluba. Članovi Kluba sudjeluju na radionicama edukativnog karaktera gdje mlađim naraštajima pokušavamo približiti pasminu koja upravo potječe iz naše Slavonije i Đakovštine. Hrvatske izvorne autohtone pasmine upisane su u Food and Agriculture Organizatuin of the United Nations (FAO) Domestic Animal Diversity, čime smo zaštitili područje odakle naše pasmine potječu, tako i našeg hrvatskog ovčara.

Bogatstvo folklorne tradicije, pjesme, plesa i mnoštvo različitih nošnji pretočeno je u KUD „Zora” iz Piškorevaca, čija bogata povijest seže još u 1927. godinu kada Društvo počinje s radom kao pjevačka skupina, a s vremenom su stvoreni uvjeti za rad plesne i tamburaške sekcije. „Zora” je jedno od najstarijih društava na području Đakovštine, a svojim radom i upornošću iz naraštaja u naraštaj prenose višestoljetnu kulturu, tradiciju i običaje svojega mjesta. Baš zbog upornosti u očuvanju kulturnog nasljeđa svojih djedova i pradjedova, Društvo je prepoznatljivo po izvornosti svojega kraja, Đakovštine i ovog dijela Slavonije. Društvo trenutačno broji pedesetak članova podijeljenih u prvu plesnu sekciju, pjevačku sekciju te dječju sekciju. „Zora” veliku pozornost pridaje najmlađim uzrastima koji će s vremenom kroz rad nastaviti tradiciju i postojanost već postignutih tekovina Društva. „Zora” je domaćin dvije kulturno-folklorne manifestacije, i to Piškorevačkih sokaka, smotre folklora za odrasle folklorne skupine koja se održava krajem mjeseca kolovoza i dječje smotre Sv. Lucija, koja se održava uoči blagdana sv. Lucije (prosinac) te gastro-manifestacije Tačkijada, koja se održava početkom mjeseca rujna.

Kulturno-umjetnička udruga „Miljevci” osnovana je 2004. godine i djeluje na očuvanju običaja sedam miljevačkih sela, koja su smještena između rijeka Krke i Čikole, u drniškom kraju. Osobito njeguje narodni glazbeni i plesni izričaj: ojkavicu tj. treskavicu, diplenje i miljevačka kola – trke, kase, starinsko, noga u kolo i biralicu. Isto tako njeguje i običaje odijevanja s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća. Okuplja sve generacije ljubitelja folklora, a trenutačno ima 30 članova. Rado predstavlja nasljeđe miljevačkog kraja na brojnim folklornim događanjima diljem Hrvatske i BiH. Svake godine, u cilju očuvanja baštine, Udruga organizira dvije večeri folklora: Miljevačke užance i Festival ojkavice Miljevci, a dvadesetogodišnjicu svojega djelovanja obilježila je i izdavanjem monografije. Sa zadovoljstvom je po treći put dionik Đakovačkih vezova.

KUD „Kolo” iz Donje Bebrine osnovano je 1938. godine u okviru Seljačke sloge, kada je prvi put nastupilo u Zagrebu. Od tada do danas uz kraće prekide djeluje i njeguje isključivo izvorni folklor svojega kraja. Bogato je izvornom narodnom nošnjom starom i do sto godina, a i novijom, koja se i danas izrađuje po uzoru na originalnu. Društvo djeluje u nekoliko sekcija; pjevačka muška i ženska, dječja folklorna i odrasla folklorna. Organizator je nekoliko značajnijih manifestacija u svojem mjestu, kojima je cilj očuvanje narodne izvorne baštine; u pokladno vrijeme na pokladni četvrtak organizira dječje poklade, a u utorak, posljednji dan poklada, veliku zabavu s izborom tradicijskih maski. Krajem svibnja ili početkom lipnja organizira županijsku smotru pučkog pjevanja bez glazbene pratnje Kad zapjevam i malo zagudim. Do sada je Društvo sudjelovalo na gotovo svim značajnijim manifestacijama u Republici Hrvatskoj: Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima, Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Brodskom kolu itd. Osim u Lijepoj Našoj, nastupili su i u nekoliko europskih zemalja: Njemačka, Francuska, Mađarska, Latvija, Italija (Sicilija), Švicarska, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina.

KUD „Grgur Karlovčan” Kalinovac osnovan je 1925. godine, kao ogranak Seljačke sloge, i ove godine slavi 100 godina, a prvi nastupi izvan mjesta bilježi 1937. godine u Zagrebu. Tako se radilo do početka Drugog svjetskog rata. Nakon stanke Društvo ponovno počinje s radom početkom 50-ih godina prošlog stoljeća, a početkom 70-ih radi pod okriljem Društva „Naša djeca”. 1981. godine dolazi do osnivanja KUD-a „Grgur Karlovčan”, te pod tim imenom djeluje i danas. Društvo od početka, pa tako i danas, gaji isključivo izvorni folklor. KUD „Grgur Karlovčan” bilježi gostovanja u Mađarskoj, susjednim mjestima, ali i diljem Lijepe Naše. Sudjelovalo je na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu nekoliko puta, Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima i na niz ostalih manifestacija županijskih i općinskih, dijelom kao organizator, a dijelom kao partner projekata. Trenutačno Društvo djeluje s 40-ak članova.

Društvo je osnovano 1966. godine i od tada njeguje pjesme i običaje mjesta i Đakovštine. 2008. godine Ministarstvo kulture običaj ljelja proglasilo je nematerijalnim dobrom, a 2009. godine stavljeno je na UNESCO-ovu Listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Posebno se ističu putovanja u Japan i Koreju te u ostale zemlje po Europi. Društvo broji 60-ak članova koji djeluju u četiri sekcije.

Kuburaška udruga Maruševec osnovana je 2006. godine i nastavlja tradiciju pucanja iz mužara i kubura u svojem kraju, a i šire. Najstariji vjerodostojni podatak o tradiciji pucanja u Maruševcu datira iz 1862. godine, a nalazi se u crkvenim knjigama Župe Maruševec, gdje je zabilježen izdatak kupnje baruta za pucanje na dan sv. Roka, 16. kolovoza kod kapelice tog svetca u mjestu Druškovec u Općini Maruševec. U daljnjim godinama taj pradavni običaj najčešće se spominje uz uskrsno vrijeme, ali i za druge crkvene svečanosti. S obzirom na rudarsku tradiciju maruševečkog kraja, pucači su najčešće bili rudari, tako da su i današnje odore Kuburaške udruge prepoznatljive crne boje. Kuburaška udruga Maruševec danas ima 32 člana s 25 registriranih kubura i dva topa. „Kumovi” se mogu pohvaliti s nastupima širom Lijepe Naše, a bili su sudionici u programima Šokačkog sijela u Županji, manifestacije Dunav svome gradu u Vukovaru, Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, dana Općine Bošnjaci, Maratona lađa u Metkoviću, Križevečkog spravišća, Špancirfesta u Varaždinu, Divan je kićeni Srijem Općine Nijemci, motorijade na Vinici, Zeljarijade u Vidovcu i tako dalje. S istorodnim udrugama zagorskog kraja redoviti su sudionici obilježavanja blagdana Male Gospe u Humu na Sutli, svetog Leonarda u Pregradi, svetog Mihovila u Sračincu, Presvetog Trojstva u Jurketincu, svetog Roka u Druškovcu, svetoga Jurja u Maruševcu i sudionici su smotri kuburaških udruga te svih događanja vezanih za promociju pucanja iz kubura i nastavak ove lijepe tradicije. Od 2012. godine obilježavajući Čiselsku nedelu, proštenje sa stoljetnom tradicijom, organizatori su i Sajma v Maruševcu, gdje su se predstavile udruge, poljoprivredna gospodarstva i pojedinci sa svojim proizvodima te narodnim blagom i rukotvorinama ovog kraja. Od iste godine organizatori su i kićenja božićne jelke uz župnu crkvu te uz općinu, od 2013. godine organizatori su programa Advent u Maruševcu. U sklopu udruge od 2023. godine djeluje i Straža svetoga Jurja, koja se također kao dio Udruge ističe posebnim odorama te predstavlja povijesnu postrojbu vezanu za povijesne spise crkvenih knjiga od 1851. godine. Prosječna imaja više od 30 nastupa godišnje i jedna je od najaktivnijih udruga u Varaždinskoj županiji.

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Slavonija” Jakšić osnovano je 1997. godine. Društvu je cilj očuvati sve stare običaje i napjeve, prenositi svoju ljubav prema plesu i napjevu na mlade koji se formiraju. HKUD „Slavonija” Jakšić u svojem radu prisutno je na gotovo svim značajnijim svečanostima, praznicima i prigodama Općine Jakšić i Požeško-slavonske županije. Sudjelovalo je na mnogim smotrama, humanitarnim koncertima i susretima folklora diljem Hrvatske i izvan granica Hrvatske, na gostovanjima u Njemačkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Francuskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Nekoliko puta bilo je izabrano da predstavlja svoju županiju na Susretima hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina, kategorija izvorni folklor, gdje susret bude natjecateljskog karaktera te se mogu pohvaliti da su 2024. godine na susretima u Županji osvojili drugu nagradu. Danas Društvo broji 60 članova, i to u četiri skupine; folklorna velika skupina, mala skupina, muška pjevačka i tamburaška sekcija.

Društvo je obnovljeno 2003. godine, a broji preko 80 članova, od kojih je 40 u folklornoj sekciji. Od svih aktivnosti Društva izdvaja se folklorna sekcija, koja je aktivna u svim segmentima. Sudjelovali su na mnogobrojnim lokalnim i međunarodnim smotrama i manifestacijama u domovini i inozemstvu. Od važnijih nastupa izdvajaju četiri sudjelovanja u TV-emisiji Lijepom našom, na Đakovačkim Vezovima, Brodskom kolu, Večerima Bosne i Hercegovine u Frankfurtu, dva puta na Državnoj smotri izvornog folklora Hrvata u BiH u Mostaru, kao i na Vinkovačkim jesenima. Rade na očuvanju običaja, tradicije i kulture svojega kraja. Organizatori su tri kulturne manifestacije u Odžaku: Posavsko kolo, Posavsko sijelo i Dani sjećanja, koji se odvijaju u mjesecu svibnju.KUD „Hrvatska čitaonica” sudjeluje i na svim radionicama koje prate Đakovačke vezove, kao i u uređenju izloga u sklopu Vezova. KUD „Hrvatska čitaonica” uvijek ostavlja dojam vrijednog, marljivog, brižno pripremljenog društva, popunjenog mladošću u kojem se očituje ponos Slavonije. KUD „Hrvatska čitaonica” organizator je dječje smotre U Selcima za Brašančevo.

RKUD “Rudar” Raša, osnovan je 1949. godine u Raši na inicijativi tadašnjeg rudarskog sindikata Giganta IUR. Kao jedan od najstarijih istarskih KUD-ova, danas društvo broji 70-ak članova u folklornoj sekciji, svirača i pjevača, grupe zavičajnih pjesnika, sekcije mladi doprinose očuvanju narodnih običaja ovog kraja, plesa, svirki i pjesme, govora i drugih aktivnosti. Mnogo pažnje ulaže u očuvanje narodne nošnje labinštine i njegovo sviranje na istarskim instrumentima kao što je meh, mešnice, dvojnice šurle i dr U sklopu programa očuvanja običaja, izdaje i nekoliko knjiga članova na dijalektu ovog kraja te sudjeluju izdavanje i nekoliko nosača zvuka s narodnim pjesmama i svirkama. Organizator je smotre istarske narodne svirke pjesme i plesa Labinštine pod nazivom „Labinske konti“ koja se organizira već pet desetljeća. Organizator je tri desetljeća susreta svirača na tradicionalnim glazbalima Istre “Meh na srcu” koji svake godine okuplja svirače na mehu, mješanicama, dvojnicama, šurlamama i sopelici Istre, ali i goste iz drugih krajeva Hrvatske, otoka i Slovenije koji njeguju svirku na sličnim instrumentima (pive, gajde i dr.). Od početka do danas redovno sudjeluje na poznatoj Smotri narodne glazbe i plesa Istre. Na toj smotri aktivno sudjeluje od početka 1966. godine i redovno sudjeluje i u organizacijama. Sudjeluje i na drugim manifestacijama u Istri, ali i na Međunarodnoj smotri folkora, Vinkovačkim jesenima u Vinkovcima, na Smotri čuvamo običaja zavičaja u Velikoj kao i na drugim manifestacijama u Primorju i otocima. Nastupio je na smotrama i festivalima u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Češkoj, Makedoniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Udruga je prva i jedina kandžijaška udruga u Lijepoj Našoj, osnovana u Kruševici 2010. godine s ciljem promicanja tradicije i slavonskih vrijednosti. Naglasak je na tradicionalnoj slavonskoj “svinjarskoj kandžiji” koja je specifična za slavonski kraj. Svinjarska se kandžija mogla u prošlosti vidjeti u svakodnevnom životu šokaca, a danas tek rijetko na nekim folklornim manifestacijama. Cilj ove udruge je od svinjarske kandžije napraviti originalni slavonski brend i suvenir, te je na taj način približiti mladim ljudima i spasiti je od zaborava. Ova udruga trenutno broji 50-ak članova, većinom mladih, što je dokaz da je ova udruga na pravom putu da i ostvari svoje ciljeve

KUD „Veseli šokci“ iz Punitovaca kreće s radom 1967. godine i održava se sve do ratnih godina, kada se u nekoliko navrata ponovno osnivao. Nakon dugogodišnje stanke, KUD „Veseli šokci” ponovno se osniva 2012. godine. KUD djeluje u dvije skupine, dječjoj i odrasloj. Kroz dosadašnji rad društva sudjelovalo je na mnogim manifestacijama u Hrvatskoj i izvan nje. Ponosni su organizatori manifestacije „Dodi milo, dođi drago“ koja se održava svake godine u lipnju. Predsjednik društva je Domagoj Marinović, a voditelj Ivan Bošnjak.

KUD „Hrvatska čitaonica“ djeluje s povremenim prekidima od 1969. godine. U KUD-u djeluje oko 50 članova. Svojim radom obnavljaju stare igre, plesove, pjesme u cilju očuvanja kulturne baštine Selaca Đakovačkih i Đakovštine. Djelovanje KUD-a razvija kod mlađih naraštaja osjetljivost za obiteljsku tradiciju kraja u kojem su rođeni U svom višegodišnjem radu, KUD Hrvatska čitaonica nastupio je na svim važnim događajima u Đakovu, okolnim mjestima u Đakovštini i svim važnim smotrama u Hrvatskoj. Ostvarena je međunarodna suradnja u nekoliko navrata u Bosni i Hercegovini, Italiji, Rumunjskoj, Mađarskoj i Sjevernoj Makedoniji. Sve skupine KUD-a na svom području rada postižu zapažene rezultate, a svoj rad objavljuju širokoj društvenoj zajednici sudjelovanjem na različitim vrstama sajmova u svojoj bližoj i daljnjoj okolici KUD „Hrvatska čitaonica“ uvijek ostavlja dojam vrijednog i marljivog društva, popunjene mladosti u kojoj se očituju ponosi Slavonije. KUD „Hrvatska čitaonica“ organizator je dječje smotre „U Selcima za Brašančevo“.