Kulturno – umjetničko društvo Hrvata „Bodrog“ osnovano je 07.02.2001. godine. Od samoga osnutka idejna vodilja je bila prevazilaženje nacionalnih, vjerskih i kulturnih razlika, omogućavajući svima dobru zabavu i raspoloženje. Osnovni cilj društva je očuvanje, njegovanje, promocija, revitalizacija, popularizacija i prezentacija bogate tradicijske baštine Hrvata na prostoru Republike Srbije i Monoštora kroz običaje, pjesme svjetovnog i duhovnog karaktera i plesove, kao i kroz prikaz tradicionalnog narodnog ruha. Razvijanjem mreže narodnih običaja iz Bačkog Monoštora, obogaćuje se tradicionalni milje naroda ovoga područja. KUDH „Bodrog“ danas broji oko 70 članova, raspoređenih u folklornoj skupini, dječjoj folklornoj skupini, ženskoj pjevačkoj skupini „Kraljice Bodroga“ muškoj pjevačkoj skupini „Bodroški bećari“ izvornoj grupi te literarnoj sekciji. Članovi društva su na našim kao i na inostranim festivalima osvajali brojna priznanja ( R Hrvatska, BiH, R Mađarska, Austrija, Bugarska… ). Više od deset godina društvo njeguje stare šokačke običaje i igre, kao i karakteristično dvoglasno pjevanje starih pučkih napjeva u pjesmama. Prepoznavši kvalitet glasova, od 2006. godine u župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla organizira se međunarodni festival Marijanskog pučkog pjevanja, gde se pjevaju pjesme u čast Presvete Bogorodice Djevice Marije. Karakteristično je a cappela pjevanje. Svake godine društvo daje svoj doprinos i prilikom proslave „Zavitnog dana“ sela, priređujući veliku svečanost u tamošnjoj Športskoj dvorani OŠ „22. oktobar“. Danas se manifestacija proslavlja u Domu kulture. Na inicijativu literarne sekcije, od 2009. godine održava se književno – jezična manifestacija „Divanim šokački“ kao jedan putokaz budućim generacijama, i poveznica hrvatskog književnog jezika sa šokačkom ikavicom. KUDH „Bodrog“ je pokretač i gastro – kulinarske manifestacije „Sastali se alasi i bećari“ koja objedinjuje nekadašnji način kuhanja ribljeg fiša i jednog od najprepoznatljivijih melosa sa ovog prostora – tradicijski napjev bećarca u izvođenju muških pjevačkih skupina.
Kao dokaz brojnih nastupa i angažovanja u promicanju svog nacionalnog identiteta KUDH „Bodrog“ zajedno sa selom je 2004. godine dobilo nagradu „Najselo“ – Hrvatske matice iseljenika, a 2005. i 2017. godine društvo je nastupilo na međunarodnoj, izvornoj smotri folklora u Zagrebu. Dvije godine društvo je sudjelovalo na Državnoj smotri folklora na Oplencu, a 2019. godine ŽPS „Kraljice Bodrog“ bile su predstavnice hrvatske nacionalne manjine na Republičkoj smotri folklora u Gornjem Milanovcu. Bogatim repertoarom šokačkih, narodnih običaja i pjesama društvo svoje folklorno umeće ispoljava kroz scenski prikaz uz tradicionalnu, najsvečaniju, šokačku nošnju. Proteklih godina „Bodrog“ je nastupio na nekoliko revija narodnoga ruha, gdje se još jednom vidjelo bogatstvo nošnje kroz osvojena zapažena mjesta. U toku godine društvo organizira i druge manifestacije kao što su Veliki koncert KUDH „Bodrog“, „Pokladni bal“, književno veče povodom Sv. Valentina, dječiju manifestaciju „U susret Božiću“ kao i druge manifestacije manjeg značaja. Društvo također redovito učestvuje na općinskim, zonskim i pokrajinskim smotrama i to kako u okviru dječjeg folklora tako i u okviru odraslih. Ženska pjevačka skupina „Kraljice Bodroga“ 2012. godine snimila je svoj prvi nosač zvuka „Alaj piva Šokica“ ( pod pokroviteljstvom Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata ), i tri prateća spota za istoimene pjesme sa CD-a. Dvije godine kasnije 2014. ŽPS „Kraljice Bodroga“ izdala je i svoj drugi nosač zvuka sa marijanskim pjesmama pod nazivom „Faljen Isus, Divice“ Na njemu su trajno zabilježene marijanske, pučke pjesme iz Monoštora.

Kulturno umjetničko društvo Delnice dolazi iz zelenog srca Hrvatske, Gorskog kotara. Osnovano je 1973. godine s ciljem poticanja, promicanja i popularizacije glazbe i njegovanje hrvatske tradicijske kulture. Danas u KUD-u, pod vodstvom predsjednice Dušanke Crnković, aktivno djeluje folklorna skupina i vokalna skupina „Dim“. Folklorna skupina KUD-a Delnice je nositelj očuvanja i promicanja tradicijske baštine goranskog kraja s naglaskom na pjesme, plesove i nošnju grada Delnica uz pratnju tradicijske dijatonske harmonike, heligonke. Osim očuvanja goranske tradicije, goranskih pjesama i plesova, članovi folklorne skupine uvježbavaju i plesove iz drugih krajeva: plesove Prigorja, Zagorja, Posavine, Slavonije, Kvarnera, Bunjevačko kolo, te Završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“. Organizatori su mnogih manifestacija u gradu Delnicama, a ljepotu i živost goranskih pjesama i plesova predstavili su na mnogobrojnim međunarodnim smotrama i manifestacijama u Hrvatskoj i izvan granica Lijepe naše te u emisiji „Lijepom našom“ u Kostreni, Kastvu, Delnicama, Ravnoj Gori i Čavlima.

Osnovano 1964. godine kulturno umjetničko društvo djeluje pod imenom KUD „Gradina“. Pod vodstvom Stipe Jakelića te nakon njega Bože Žeravice. KUD „Gradina“ sudjeluje na mnogobrojnim lokalnim i regionalnim nastupima čime su potvrdili svoju kvalitetu te dobili brojna priznanja za očuvanje narodne baštine. Izdvojili bi sudjelovanje na Prvoj međunarodnoj smotri folklora Zagreb 1966. godine. Godine 1982. KUD „Gradina“ mijenja naziv u Kulturno umjetnička udruga „Milan Begović“ Vrlika te djeluje u vodstvu Stipe Romića, Ozrena Milkovića te Dunje Turudić. Devedesetih godina 20. stoljeća, tijekom Domovinskog rata udruga je djelovala u progonstvu. Svojim nastupima širili su optimizam i nadu u skori povratak u rodni kraj te dokazivali da su tradicija i kultura bili oduvijek važni za očuvanje naše samobitnosti u čemu ih ni ratna stradanja nisu mogla uništiti. Vrijedne ruke baka i mama i velika želja i ljubav prema rodnom kraju obnovile su njihovu kulturnu baštinu koja je tijekom rata otuđena od strane agresora. Sjećanje na rodni zavičaj unosilo je četiri godine bol koju nije mogla izbrisati udobnost hotela, ljepota primorskih prostora, niti šetnje uz plavetnilo mora. Odjeci grmljavine neprijateljskih topova zagorčavali su svakodnevicu. Sudjelovanje u KUU „Milan Begović“ pomoglo je zaboraviti tuge. Kola, pjevanje, glumački nastupi ublažavali su nostalgiju… Hvala Tebi lipi grade Splite, ali ja sam iz Vrlike dite. Želja za rodnim krajem bila je veća od plavetnila mora i šetnji po rivi. Te iste želje ostvarile su se 5.8.1995. godine kada je Vrlika oslobođena od agresora. Povratak u rodni kraj pobudio je u članovima još veću želju i ljubav prema čuvanju običaja. Kroz svoju povijest KUU „Milan Begović“ nastupio je na mnogobrojnim međunarodnim nastupima u Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Češkoj, Austriji, Sloveniji, BiH, Italiji, Litvi, ali i regionalnim: Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Smotre folklora u Zagrebu, Splitu, Metkoviću, Velikoj Gorici, Seoska olimpijana Brođanci, Brodsko kolo, doček pape Ivana Pavla II., Splitsko ljeto, organizacija Vrličkog ljeta i opere „Ero s onoga svijeta“.
Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore jedinstveno je po načinu izvođenja. Bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj, kad ona postoji (svirka u tradicijski instrument diple, mijeh ili specifičan način pjevanja u malim skupinama potresanjem glasa – ojkanje), jedino se na području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru. U nijemom kolu svaki plesač izvodi svoj korak, poskakujući u zatvorenom kolu ili hvatajući se u par, šečući neko vrijeme i vodeći svoje partnerice, po jednu ili svije, da ih svi prisutni mogu dobro pogledati. Zatim opet snažno poskakujući s jedne noge na drugu, povlači istovremeno partnerice, isprobavajući javno njihovu vještinu, naizgled bez određenih pravila, spontano, ovisno o raspoloženju i trenutnoj želji za isticanjem pred drugima ili želji za zajedničkim snažnim i impresivnim kretanjem kola kad se hvata s ostalima u to „šuplje kolo“. U studenom 2011. UNESCO je uvrstio nijemo kolo u popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Glazbeni izričaj ojkanje s područja Dalmatinskog zaleđa pripada tipu tradicijskog načina pjevanja za koji se može tvrditi da je najstariji sloj arhaičnih, tradicijskih pjevanja na hrvatskim područjima koja po etnografskoj podjeli spadaju u područje dinarskog aerala. Ojkanje je arhaičko pjevanje za koje je karakteristično potresanje glasom, posebnim načinom pjevanja „iz grla“. Tu vrstu pjevanja, koju danas u većini krajeva nazivanju starovinskim, starinskim pjevanjem, izvodi pojedinac solo ili mnogo češće pojedinac uz pratnju drugog glasa koji u trenutku potresanja leži na duljem pratećem tonu. 2013. godine na 3. festivalu ojkavice u Miljevcima, pjevači KUU „Milan Begović“ Vrlika osvojili su prvo mjesto. Danas udruga broji oko 70 članova te djeluje u dvije sekcije, dječja i odrasla folklorna skupina.

KUD „Paurija“ Dubravci osnovan je 2005.godine s ciljem očuvanja narodnih običaja, kulturnog naslijeđa, pjesama i plesova Paurskog kraja koji se nalazi između rijeka Dobre i Mrežnice. Okuplja šezdesetak članova, od toga tridesetak aktivnih koji djeluju kroz folklornu, pjevačku, glazbenu i kazališnu sekciju te mušku vokalnu skupinu. Od nastupa ističu se Brodsko kolo, Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Miholjačko sijelo, Trka na Prstenac u Barbanu, Smotra izvornog folklora Ličko-senjske županije i Šibensko-kninske županije, 6 puta na Međunarodnom festivalu folklora u Karlovcu, 2 puta na Piškorevačkim sokacima, Međunarodna smotra folklora u Novom Čiču, Smotra folklora u Betini te dva nastupa u BiH. Redovni su sudionici županijske smotre izvornog folklora Karlovačke županije. KUD je organizator manifestacije „Jesen u Pauriji“ koja svake godine okuplja folklorna društva iz cijele Hrvatske. Kazališna sekcija kroz predstave njeguje izvorno narječje, a redovni je sudionik županijskog festivala kazališnih amatera te organizator Večeri pučkog kazališta. Osim nastupa na smotrama KUD „Paurija“ je prema iskazima starijih žitelja snimio film „Kad se dvoje vole odmalena“ u kojem su prikazani stari svadbeni običaji s polovine prošlog stoljeća.

Kulturno umjetničko društvo Ravnica iz Starih Perkovaca osnovano je 1970 godine uz jedan prekid te je rad obnovljen 1994. godine. KUD broji 40 aktivnih članova u folklornoj, 15 članova u pjevačkoj skupini, i 20-tak djece u malom KUD-u. Na najstarijoj Smotri Brodsko-posavske županije unazad pet godina je dobio najviše ocjene Hrvatskog sabora kulture pa je prije pet godina 27.listopada predstavljao županiju u Sisku na 25.susretu hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina – kategorija izvorni folklor.
Inače KUD-Ravnica Stari Perkovci je u suradnji s FAB-om, bio organizator tri godine zaredom Smotre folklornih pjevačkih skupina Brodsko-posavske županije „Mili Bože svi pjevaju lipo“. Također već 28. godinu zaredom KUD Ravnica je i organizator Božićnog koncerta pod nazivom „Na salaši kod betlema“ koja se svake godine održava 27.12.., a proslavu 25. obljetnice uzastopnog rada održali smo 25.05.2019. godine na svojoj manifestaciji „Nasred placa, nasred Perkovaca“.
Kulturno umjetničko društvo njeguje pjesme, plesove i običaje Slavonije i svoje županije kao i plesove drugih krajeva Lijepe naše, gostovalo je u mnogim krajevima Hrvatske i inozemstva. U toku godine društvo organizira susrete sa gostujućim društvima. Predsjednik KUD-a je Pavo Funarić, a voditelj KUD-a je Mirko Damjanović.

Kulturno-umjetničko društvo „Klaruš“ Maruševec osnovano je 16. lipnja 1998. godine. Djeluje na području Općine Maruševec, no u 24 godine svojega djelovanja, sve do danas, sudjelovalo je na preko 500-tinjak nastupa na području Varaždinske županije, cijele Hrvatske ali i izvan granica države.

Društvo broji 80-ak članova, od kojih je većina članova školske dobi i to je jedan od prioriteta u radu KUD-a, kao i edukacija mladih u smislu očuvanja kulturne baštine, ne samo maruševečkog kraja, nego i cijele Hrvatske. U KUD-u „Klaruš“, čiji naziv simbolizira jednostavnu ogrlicu koja je sastavni i nezaobilazni dio maruševečke nošnje, dok oblik „klaruša“ simbolizira 16 naselja maruševečke općine, djeluje pet sekcija, folklorna, dramsko-recitatorska, tamburaška, pjevačka i etnografska sekcija. Društvo je sudjelovalo na 49. Đakovačkim vezovima, 2015. godine, na Vinkovačkim jesenima 2013. godine, na dječjim Vinkovačkim jesenima, a bili su i predstavnici Varaždinske županije na Državnim susretima izvornog folklora 2016., 2017., 2018. i 2019. te Državnim susretima koreografiranog folklora 2021. godine.

Svakako treba istaknuti je da KUD „Klaruš“ predstavljao Varaždinsku županiju i Općinu Maruševec na nekoliko međunarodnih nastupa: od Mađarske, u Budimpešti i Gyor-u, do brojnih zapaženih nastupa u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. U Društvu se posebna pažnja posvećuje radu s dječjim grupama, što je rezultiralo zapaženim nastupima na Dječjoj smotri u Kutini na kojoj u dva navrata osvajaju srebrne medalje. Tamburaška sekcija KUD-a svoje zapažene nastupe niže od 2014. godine kada na Državnim smotrama tamburaških orkestara i sastava u dvije različite kategorije redovno osvaja srebrene i zlatne plakete. KUD „Klaruš“ Maruševec redovito organizira Dane folkora u Maruševcu, Jesen u Maruševcu i Božičnu priču.
Osim očuvanja i predstavljanja maruševečke narodne nošnje, društvo se ponosi i obnovljenim jurjevskim običajima maruševečkog kraja, koji svake godine povodom blagdana sv. Jurja, zaštitnika maruševečke župe, uprizoruje kićenje Jure Zelenog i Povorku Jure Zelenog.

Iako HKUD „Crvenice“ neslužbeno djeluje već dugi niz godina, društvo je službeno osnovano 2018. Godine. Članice i članovi od 2009. godine nižu brojne nastupe po raznim gradovima; od BiH i Hrvatske sve do Njemačke, Austrije i Švicarske. Društvo trenutno broji oko 50 članova svih generacija. Uz brojne nastupe, društvo se može pohvaliti i vlastitim tamburaškim sastavom koji djeluje u sklopu HKUD-a, pod nazivom „Crvenički tamburaši“. Iako smo relativno mlado društvo, ponosni smo na dosadašnji uspjeh. Kroz pjesmu i ples čuvamo svoje običaje od zaborava. Selo Crvenice oduvijek njeguje tradiciju, običaje i kulturnu baštinu Hrvata u svome kraju. Nastojimo ostaviti neizbrisiv pečat svega hrvatskoga u našem selu. Nadamo se da ćemo vam kroz ovih par minuta pjesme i plesa, prenijeti dašak Hercegovine i pokazati kako mi čuvamo svoje običaje.

Osnivač i začetnik KUD-a Dvigrad 1975. godine je pokojna gospođa Amedea Marić u cilju očuvanja istarskih običaja i tradicije (plesova, pjevanja „na tanko i debelo“ i svirke na tradicijskim instrumentima/glazbalima). Ime je dobilo po obližnjem ruševnom srednjovjekovnom gradiću Dvigradu, a dolazi iz mjesta, odnosno Općine Kanfanar (Istarska županija) koja je poznata kao općina boškarina i fuži (istarsko autohtono govedo i tradicionalna domaća tjestenina). Broji 50-ak članova u dvije sekcije (folklorna i mažoretkinje).Društvo od svog osnivanja sudjeluje na raznim lokalnim i državnim smotrama i manifestacijama, a nisu mu ni strana gostovanja i predstavljanja istarske tradicije u inozemstvu (Italija, Njemačka, Austrija, Švicarska…). Prikazuju običaje i narodne plesove svoga kraja od najpoznatijeg istarskog plesa Baluna pa sve do plesova poput Sette passi/Špic Polke, Balo de cuscin, Stare polke, Mazurke i Promjene. Od istaknutih sudjelovanja na smotrama važno je napomenuti da su sudjelovali na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu i državnoj smotri folklora Vinkovačke jeseni. Ove godine su suorganizator Središnje smotre folklora Istarske županije u svome mjestu.

Osnovan davne 1930. godine pod nazivom „Seljačka sloga“ u više navrata prekida svoj rad, a od 2000. godine mijenja ime u KUD „Šokadija“ i djeluje pod tim imenom. KUD broji oko 50 članova i ima tri sekcije: pjevačku skupinu žensku, folklornu skupinu odrasli te pjevačku skupinu Kirijaši (muška skupina). Svake godine organizira manifestaciju pod imenom „Inati se Slavonijo“.

Kulturno umjetničko društvo „Krešimir Šimić“ osnovano je 1995. godine na inicijativu mještana općine Podcrkavlje. Društvo njeguje izvorni i koreografirani folklor. Društvo je nastupalo na brojnim smotrama folklora diljem Lijepe naše te u inozemstvu. U društvu djeluju četiri folklorne sekcije: dječja skupina, muška pjevačka skupina „Rakijaši“, ženska pjevačka skupina te odrasla plesna skupina. Organizatori su smotre folklora pod nazivom „Rakijada“, dječje smotre „Razigrani mališani“ te pučkog crkvenog korizmenog pjevanja. Društvo broji oko 40 odraslih članova i 20-ero djece.

Kulturno umjetničko društvo osnovao je 04. siječnja 1981. godine s ciljem očuvanja narodne baštine i običaja mjesta Davor. Dobilo je ime po najpoznatijem mještaninu Davora, Matiji Antunu Relkoviću, književniku i prosvjetitelju. Tijekom postojanja društvo je nastupilo u više navrata na svim važnijim smotrama folklora u Republici Hrvatskoj: između ostalih na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima i brojnim drugim manifestacijama, a ponosi se i brojnim gostovanjima u inozemstvu: od susjednih BIH, Srbije, Mađarske i Italije, do Malte i Francuske. Zahvaljujući ljubavi članova prema svojem mjestu, zavičaju i narodu njeguje tradicionalno i izvorno pjevanje, kola i plesove, prikuplja i čuva narodne nošnje i ostale stare predmete iz povijesti mjesta, a društvo je odgojilo i već nekoliko generacija vrsnih tamburaša.

Folklorni ansambl „Gotse Delchev“ iz Sofije nalazi se među najboljim ansamblima za narodne pjesme i plesove u zemlji. Osnovale su ga bugarske izbjeglice iz Egejske i Vardarske Makedonije po zamisli skladatelja Dimitra Dineva 1945. godine. Ime nosi po Gotseu Delchevu, poznatom bugarskom revolucionaru i nacionalnom heroju iz Kukuša, Egejska Makedonija. Među umjetničkim voditeljima ansambla su Ivan Pavlov, Dimitar Dinev, Lyuben Tachev, Dimitar Manov i Margarita Nedkova. Trenutno je glavni umjetnički voditelj i koreograf Asen Pavlov, ravnatelj vokalnog zbora je Marek Dyakov, a vokalne skupine s orkestrom Evgeni Pavlov. Glavni ravnatelj ansambla je Vladimir Mitov. Ansambl ima mnoga gostovanja i nastupe te tako čuva, prenosi i predstavlja svoj folklor u zemlji i inozemstvu. Sudjeluje na mnogim festivalima, natjecanjima i ujedno osvaja zaslužene nagrade. Ansambl je predstavio bugarski folklor brojnoj publici u Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Makedoniji, Albaniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Turskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Portugalu, Dubaiju, Indiji i dr. Time je pridonio razvoju bugarskog folklora i njegovu širenju. Pjevači ansambla uspijevaju osvojiti sve koji su uspjeli čuti njihove zlatne glasove uz pratnju talentiranih glazbenika na pozadini uskovitlanih plesača. Ansambl je član CIOFF-a Bugarske.

KUD „Mijat Stojanović“ osnovao je, davne 1909. godine, student prava Matija Bačić pod nazivom glazbeno društvo „Zvonimir“. Dvije godine kasnije, student medicine, Šima Stojanović osniva društvo „Stojanović“. Krajem 1950-ih dva se društva ujedinjuju u jedno društvo pod nazivom „Mijat Stojanović“. KUD trenutno djeluje u tri skupine: dječja folklorna sekcija, odrasla folklorna sekcija i muška pjevačka skupina. Tijekom godina KUD je sudjelovao na brojnim manifestacijama u Hrvatskoj poput Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, Šokačkog sijela i mnogih drugih. KUD je također sudjelovao na brojnim manifestacijama i u drugim zemljama, susjednoj nam Bosni i Hercegovini, Italiji, Španjolskoj, Češkoj, Austriji…

Bogatstvo folklorne tradicije, pjesme, plesa i mnoštvo različitih nošnji pretočeno je u KUD „Lipa“ iz Semeljaca, čija bogata povijest seže još u 1892. godinu kada su bili početci folklornog amaterskog djelovanja u sklopu seljačkog društva, iako je društvo službeno osnovano 18.5.1966. godine. Na brojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu „Lipa“ je privukla pozornost gledatelja izvornim folklorom, običajima i „lipim ruvom“ svojih baka brižno čuvanim u starim hrastovim škrinjama, otrgnutim od zuba vremena. Bitno je naglasiti da društvo i danas, poslije toliko vremena kontinuiranog rada posebnu pažnju pridaje tradicionalnom spremanju, jer je u Semeljcima neizrecivo bogatstvo narodnog ruha, pa ne čudi da se Semeljčanke predstavljaju na različitim smotrama tradicionalnog odijevanja i postižu zavidne rezultate. Društvo je organizator smotre „Kolo na Vrbaku“, koja se održava u lipnju, oko blagdana sv. Antuna, gdje se okupljaju kulturno-umjetnička društva. Semeljčani svake godine okite svoje kuće, prozore i kapije različitim rukotvorinama: ponjavcima, otarcima, rubinama i maramama, i tako barem jedanput godišnje iznesu na svijetlo dana svo bogatstvo koje su naslijedili od svojih baka i mama. Društvo broji stotinjak aktivnih članova podijeljenih u nekoliko sekcija: folklorna, muška pjevačka skupina, ženska pjevačka skupina, dječja folklorna sekcija. Osim tradicionalnih pjesama i igara semeljačkog kraja, društvo se predstavlja sa bunjavačkim, baranjskim, slovačkim i posavskim plesovima i na taj način njeguje veliki spektar tradicijskog života sa različitih područja Hrvatske. Velika volja, visoki ciljevi, a nadasve ljubav prema tradiciji i kulturi čvrsti su temelji ovoga društva koji će se njegovati onoliko dugo koliko ih budemo znali cijeniti.

Kulturno umjetničko društvo osnovano je davne 1936. godine kao ogranak Seljačke sloge, 1976. godine mijenja ime u KUD pri DVD-u Nijemci i kao takvo djeluje do 2022. godine kada mijenja naziv u “Đuro Pandža – Keka”. KUD nastupa na manifestaciji Divan je kićeni Srijem, Vinkovačke jeseni, Županijskoj smotri dječjeg folklora vukovarsko – srijemske županije, i na ostalim manifestacijama u našoj županiji i šire. Kulturno umjetničko društvo djeluje u dvije skupine: odrasla skupina koja broji oko 40-ak članova i dječja skupina koja broji oko 30-ak članova.

KUD “Josip Lovretić” djeluje od 1971. godine. Nosi ime po etnografu i svećeniku Josipu Lovretiću. Kroz razne manifestacije pokušava oživjeti običaje kako ih je Lovretić opisao u svojoj monografiji “Otok”. Društvo broji oko 60 članova, djeluje u maloj i velikoj grupi, a pri KUD-u su i ŽPS „Vezenke“. Običaj Kraljičari izvodi se na prvi i drugi dan Duhova te ide ophodnja kroz mjesto koju KUD već unazad niz godina održava!

Društvo je osnovano 1997. godine. U svom radu njeguje tradicijske običaje Đakovštine. 80-ak aktivnih članova koji djeluju u društvu podjeljeno je u četiri skupine: mala, srednja i odrasla folklorna skupina te pjevačka skupina. Nastupali su na mnogim smotrama diljem lijepe naše, a mogu se pohvaliti i inozemnim nastupima (Republika Češka, tri puta Republika Makedonija, te više od deset nastupa širom BiH). Osim nastupa organiziraju i mnoga događanja u selu. Društvo ove godine slavi 25. godina postojanja i tim povodom snimljen je i nosač zvuka „Oj Ledino, mjesto od veselja” koje će na jesen ugledati svjetlo dana.

KUD „Milko Cepelić“ osnovan je 2017. godine, a nosi ime jednog od najvećih svećenika, povjesničara i etnologa na području Đakovštine koji je rođen i odrastao u Vuki. Cepelić se kao tajnik biskupa J. J. Strossmayera posebno zalagao za očuvanje narodnog života i običaja ovih prostora što je i jedan od ciljeva ovoga društva.
Društvo broji 40-ak članova odrasle i dječje skupine. Do sada je društvo nastupalo na raznim manifestacijama u Osječko-baranjskoj te susjednim županijama. KUD „Milko Cepelić“ organizator je Smotre folklora „Blago čuvam, blagom se dičim“ i dječje Smotre folklora „Ringe raja sa Utvaja“.

KUD „Vesela šokadija“ Lapovci osnovan je 2013. godine s ciljem očuvanja običaja i plesova svoga sela. Broje oko 30 aktivnih članova. Nastupali su širom naše zemlje i u inozemstvu. Ponosi su organizatori smotre folklora „Ljeto u lapovcima“ i božićnog koncerta na svetog Stjepana.

Kulturno-umjetničko društvo „Šokadija“ Budrovci postoji i djeluje neprekidno od 1983. godine. Svojim nastupima predstavilo se na svim važnijim smotrama u Republici Hrvatskoj a Budrovce, Đakovo, Đakovštinu i Slavoniju predstavilo je i u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Vojvodini, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Domaćin je folklorne manifestacije „U Budrovci, na Nedilju bilu“ i dječje smotre folklora „Rubina zlatne jeseni“, a sudionik je i „Đakovačkih bušara“ te sudjeluje na karnevalskim smotrama u raznim krajevima Hrvatske. Društvo djeluje kroz rad dječje folklorne skupine, folklorne skupine odraslih i tamburaškog sastava. Voditeljica dječje skupine je Anita Kretonić a voditelj skupine odraslih je Mato Ručević.

Kulturno umjetničko društvo „Tena“ iz Đakova je osnovano 21.5.1985. godine. U ovih proteklih 37 godina svoga rada zabilježila je značajne uspjehe svojim koreografijama, pjesmama, plesom i prekrasnim nošnjama u domovini Hrvatskoj i diljem svijeta. Tena broji oko 180 aktivnih članova u nekoliko sekcija (folklornih, tamburaških i MVS „Bećarine“) te potvrđuje i čuva pradjedovsko naslijeđe i svijetu pokazuje postojanje bogate kulturne baštine. Članovi KUD-a „Tena“ prvenstveno obrađuju pjesme, običaje i plesove svoga zavičaja Đakovštine, ali i folklorno naslijeđe cijelog hrvatskog naroda. Tena njeguje sve ono što je lijepo, plemenito i skladno u srcu i duši hrvatskog čovjeka od Slavonije i Baranje preko Posavine, Međimurja, Like, Trogira, Splita, Pokuplja, Mađarske Podravine, Prigorja, Bunjevaca itd. Tena je u proteklih 37 godina svoga rada obišla cijelu Europu na međunarodnim festivalima, posjetila Meksiko, Egipat, Kinu, Indoneziju, Rusiju i SAD te svojim nastupima oduševila publiku sa prekrasnim koreografijama i prekrasnim nošnjama što potvrđuje broj poziva na nove festivale.

Kulturno umjetničko društvo „Vesela šokadija“ iz Koritne osnovano je 1950. godine. Kulturno umjetničko društvo njeguje pjesme, plesove i običaje svoga sela Koritne te djeluje u folklornoj, tamburaškoj, pjevačkoj i dječjoj skupini. Za sve svoje koreografije posjeduju veliki izbor raznolike vlastite nošnje. KUD „Vesela šokadija“ do sada se predstavilo na mnogobrojnim smotrama folklora diljem lijepe naše. Od nekih je potrebno napomenuti Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu, državnu smotru folklora u Vinkovcima, državnu smotru folklora u Metkoviću, međunarodnu smotru folklora u Italiji, međunarodnu smotru folklora u Tolisi (Bosna i Hercegovina), međunarodnu smotra Balkanski festival u Makedoniji, međunarodni festival folklora i glazbe “BUDVA FESTIVAL DAYS” u Crnoj Gori. Također se mogu pohvaliti sudjelovanju na Međunarodnim susretima čuvara hrvatske etno baštine u Stuttgartu-Njemačka gdje su osvojili 3. mjesto po ocjeni publike te susretu hrvatskih foklornih ansambala i izvornih skupina u kategoriji izvorni folklor u Sisku. Stalni su sudionici međunarodne smotre folklora „Đakovački vezovi“ . Tijekom godine društvo organizira Smotru folklora „Poklade su milo janje moje“ te na Uskrsni ponedjeljak „Uskrsno jahanje“ koja svake godine bude dobro posjećeno.

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Široka Kula“ djeluje od 2013. godine kroz folklornu, tamburašku, dramsku sekciju te etno radionicu. U sklopu folklorne sekcije djeluje dječja skupina te muška i ženska pjevačka skupina. Iako relativno mlado društvo, kontinuiranim radom i zalaganjem članova postiglo je reputaciju i hvale vrijedna priznanja, nagrade i pohvale struke. Sudjelovali su na svim prestižnim smotrama folklora u RH od kojih izdvaju 55. Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu, 54. i 56. Vinkovačke jeseni, 37. smotru folklora „Na Neretvu misečina pala“, državna smotra folklora malih vokalnih sastava Hrvatske, smotra muških pjevačkih skupina u Ivanić Gradu te tri puta u programima Brodskog kola. Izdvajaju se i dva puta sudjelovanje u HRT-ovim emisijama „Dobro jutro, Hrvatska!“ te sudjelovanje na manifestacijama u Zadru, Sinju, Slunju, Sincu, Polači, Trnjanima, Zagrebu, Belišću te u Bačkom Monoštru i Žepču. Kruna dosadašnjeg rada je izdanje nosača zvuka pod nazivom „Velebite do neba si velik“ sa petnaest glazbenih brojeva, a u tijeku je snimanje i drugog nosača zvuka. Kao organizatori brojnih koncerata i izložbi tradicijskog rukotvorstva postali su prepoznatljivi kao pravi ambasadori tradicijske baštine Like.

Nakon sudjelovanja na Tamburaškom festivalu odraslih u Saint Louisu 2006. godine zapalila se iskra. Vožnja autobusom kući zatekla je nekoliko bivših tamburaša Saint John Junior-a iz Kansas Cityja koji su se zapitali zašto nemaju grupu i bi li bilo moguće napraviti jedu. Činilo im se je da baš to pravo vrijeme. Nakon dvaju okruglih stolova proces je započeo. Instrumenti su osigurani do ožujka 2007. godine i počelo se s probama. Zajedničko vrijeme članova bilo je puno više nego što se riječima može izraziti na hrvatskom ili engleskom jeziku. Svi su znali da im je ljubav prema tamburaškoj glazbi nešto zajedničko. Ono što nisu očekivali su divna prijateljstva koja će se razviti. Ne samo od onih koji su bili u bivšem juiorskom tamburaškom programu, nego i oni koji su im se pridružili kao nedavni doseljenici iz Hrvatske. Iako sada vodstvo pripada Ricku Mikesiću, veliki dio zasluga pripada Donu Lipovcu, za njegovu životnu predanost i strast prema dijeljenju slavonske kulture. Sada 15 godina kasnije, putovali su diljem SAD-a i nastupali na mnogim tamburaškim festiavlima Hrvatske bratske zajednice te su izdali dva CD-a. Ovogodišnje prisustvovanje na 56. Đakovačkim vezovima probudilo je kod članova poseban osjećaj počašćenosti, a ovo smatraju i glavnim vrhuncem njihova zajedničkog vremena.

KUD „Desinec“ osnovan je 2005. godine. Od dana osnutka svojim djelovanjem njeguje bogatu kulturno umjetničku tradiciju desinečkog kraja kao i očuvanje kulturne, folklorne i umjetničke baštine RH u cjelini. Jedan od ciljeva društva je i očuvanje, njegovanje te javno prezentiranje izvornog folklora. Unutar društva trenutno djeluju odrasla folklorna sekcija, tamburaška sekcija te pjevačka. Svake godine organiziraju jedinstveni dječji folklorni festival „Moje kolo malo“. Od mnogobrojnih nastupa po cijelog Hrvatskoj izdvajaju nastupe na regionalnim i županijskim smotrama izvornog folklora, Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, 23. Susret hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina u Koprivnici, MSF Zagreb, Dobro jutro, Hrvatska i dr., a od inozemnih Makedonija, Mađarska, Italija, Češka itd. 2015. godine dobili su plaketu Grada Jastrebarskog za svoj rad i promicanje tradicije desinečkog kraja. Osobito su ponosni na obnovljen glazbeno-scenski prikaz desinečke svadbe koji prikazuje svadbene običaje u Desincu prošloga stoljeća. Voditeljica folklorne sekcije je gospođa Jelena Režek, a voditelj tamburaške i pjevačke sekcije je gospodin Ivan Hlebić. Predsjednica društva je Martina Županac.

KUD „Seljačka sloga“ Prekopakra osnovan je davne 1929. godine i imao je prekid rada samo za vrijeme Domovinskog rata. Redovito održavaju probe i na taj način uz nastupe, čuvaju bogatstvo izvornog folklora i folklora ostalih dijelova Slavonije. Jako su ponosni na svoju izvornu narodnu nošnju, zbog specifičnog i posebnog izgleda i bjeline te su poznati kao Bijeli šokci. Uz očuvanje starih nošnji (preko 150 g.), trude se stalno obnavljati i obogaćivati fundus novim nošnjama. Predstavljali su svoje selo, svoj grad i državu izvan granica naše domovine u Škotskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Slovačkoj. Istaknuli bi sudjelovanje na smotrama folklora u Zagrebu, Đakovu, Vinkovcima, Pleternici, Slavonskom brodu i diljem Lijepe naše, zatim sudjelovanje u HTV ovoj emisiji „Lijepom našom“ te na svim manifestacijama u Gradu Pakracu. Organiziraju u svom selu „Šokačko sijelo“, cjelovečernji program svoga KUD-a i smotru folklora Pakračko ljeto na kojoj im je cilj svake godine ugostiti KUD-ove iz raznih dijelova lijepe naše i pokloniti svojim sugrađanima bogati program kulturne baštine.

Društvo je osnovano 1967. godine usporedno s utemeljenjem đakovačkih vezova i kontinuirano djeluje do danas, u posljednjih 30 godina pod okriljem Matice slovačke Josipovac. U radu SKUD-a djeluje nekoliko skupina, mlađa i starija dječja skupina koja je najbrojnija s 50-tak članova, odrasla plesna skupina, ženska pjevačka skupina, tamburaška skupina, tradicijska skupina te likovna grupa „Kontrast“ koja svojim umjetničkim djelima sudjeluje na izložbama u zemlji i inozemstvu i postiže zavidne rezultate. Društvo je orijentirano na njegovanje tradicija koje su Josipovčani razvili u vlastitoj, ovdašnjoj, sredini ali i tradicija iz slovačke, naročito područja Kysuca odakle Josipovčani vuku svoje podrijetlo.

KUD „Hrvatska čitaonica“ iz Selaca Đakovačkih djeluje s povremenim prekidima od 1969. godine. Trenutno u KUD-u djeluje oko 50 članova. U KUD-u „Hrvatska čitaonica“ djeluje dječja skupina, odrasla skupina, tamburaška skupina, skupina žena koje putem radionica prate rad KUD-a. KUD „Hrvatska čitaonica“ nastoji pratiti sve kulturne događaje koji se odvijaju u Selcima Đakovačkim i postaje važan čimbenik u stvaranju kulturnog identiteta Selaca Đakovačkih. Brojna mladež Selaca Đakovačkih se barem na kratko i povremeno zadržavala u okviru djelatnosti KUD-a. KUD „Hrvatska čitaonica“ kroz svoj rad osposobljava oko 15-ak članova za sviranje tradicijskih instrumenata stoga je neupitna instrumentalna pratnja bilo koje aktivnosti i događaja vezano za rad KUD-a. U svome radu koriste elemente folklorne tradicije Selaca Đakovačkih, rekonstruiraju stare plesove, običaje te dječje igre i plesove u cilju očuvanja kulturne baštine Selaca Đakovačkih i Đakovštine. KUD „Hrvatska čitaonica“ održava kontinuitet povezanosti starine i novih kulturnih događaja te razvija kod mlađih naraštaja cjelokupan etički razvoj u duhu pravilne obiteljske tradicije kraja u kojem su rođeni i provode svoju mladost. U dosadašnjem radu redovito su nastupali na svim važnim događajima u Đakovštini počevši od Velikih i Malih Đakovačkih vezova. KUD „Hrvatska čitaonica“ je kroz svoj višegodišnji rad sudjelovao na brojnim smotrama u raznim krajevima Hrvatske i inozemstva. KUD „Hrvatska čitaonica“ je kroz aktivno sudjelovanje dječje skupine nastupio i na svim dječjim smotrama u okolici Đakova. Dječja skupina KUD-a se svojim nastupima istakla i izvan Đakovštine. U svom višegodišnjem radu nastupali su na Vinkovačkim jesenima, Dubrovčaku Lijevom, Kutini, Čepinu, Maloj Subotici, Antunovcu i drugim mjestima. KUD „Hrvatska čitaonica“ je organizator dječje smotre „U Selcima za Brašančevo“ koja se ove godine održava po 7. put 12. lipnja 2022. godine. Prošlogodišnju smotru je posebno ukrasila jedinstvena i inovativna izložba likovnih, literarnih i tehničkih radova na temu Brašančeva u Đakovštini. Druga velika aktivnost KUD-a „Hrvatska čitaonica“ je održavanje izložbe na temu „Od Cvjetnice do Uskrsa“ koja se održala 16.10.2021. u sklopu Dana europske baštine 2021. KUD „Hrvatska čitaonica“ je sudjelovala u projektu Srednje strukovne škole Antuna Horvata Đakovo koja je Đakovčanima predstavila dva uspješno odrađena školska projekta koji su predstavljeni kroz Adventsku i Božićnu slavonsku kuharicu i brošuru s receptima božićnog kruha u sklopu Međunarodnog školskog projekta Božićni kruh mojega kraja. Prema tome, svaka naša skupina nastoji što bolje djelovati u okviru svoje djelatnosti, a uprava KUD-a nastoji postaviti zdrave temelje za aktivnosti svake od njih čineći tako jednu, jedinstvenu međugeneracijsku skupinu.

Društvo je osnovano 1974. godine. U svom radu njeguju izvornu pjesmu i ples. Za to su dobili mnoga priznanja i diplome. Nastupali su diljem Republike Hrvatske. Nastupali su i na Vinkovačkim jesenima, na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, u Metkoviću, Dubrovniku, Rijeci, Valpovu, Donjem Miholjcu, Pitomači i mnogim drugim mjestima. Sudjelovali su na smotrama pučkog crkvenog pjevanja u Zagrebu u Zagrebačkoj katedrali i u crkvi svete Katarine, u Topolju, Semeljcima, Viškovcima i Đakovu. Snimili su tri projekta u organizaciji HRT-a i to starinske običaje: čijalo perja, komušanje kukuruza i žetvu. Snimili su i nekoliko radijskih emisija o svatovskim običajima u Forkuševcima. Posebno se ističu gostovanja i nastupi izvan Republike Hrvatske. Nastupali su i na međunarodnoj smotri folklora u Češkoj Republici, na smotri folklora u Bugarskoj pod nazivom “Sofijsko proljeće” te u Makedoniji na smotri pod nazivom“ Ilindenski denovi“. Posjetili su i Italiju, tj. Rimini, zatim Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku gdje su se također predstavili pjesmama i plesovima svoga kraja. Ipak, posebno zadovoljstvo im predstavlja nastup na Đakovačkim vezovima čiji su sudionici više od 40 godina. Sudjelovali su i na otvorenju Đakovačkih vezova prikazujući običaje: čijalo perja i vinčac – svatovski običaj. Organizatori su smotre folklora u svome selu pod nazivom „Jesen stiže, dunjo moja“. Izvode isključivo izvorne pjesme i plesove Slavonije, đakovačkog kraja.

KUD „Perkovčani“ iz Novih Perkovaca osnovano je 2017. godine pa ove godine slavi prvih pet godina rada. Društvo djeluje u tri skupine: folklornoj, ženskoj pjevačkoj te muškoj pjevačkoj skupini „Faši“. Društvo je do sada nastupalo na mnogim manifestacijama, a posebno za istaknut je nastup u Sisku 2018. godine na 25. Susretima hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina, 2019. godine u Metkoviću na 35. smotri folklora jadranske Hrvatske „ Na Neretvu misečina pala, 54. Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima te 55. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Društvo s ponosom predstavlja svoje selo, Đakovo i Slavoniju. 2019. godine po prvi su puta organizirali svoju manifestaciju po nazivom „Smotru folklora na drumu“. Cilj KUD-a je zaustaviti odumiranje tradicije i običaja svoga kraja te očuvanja nošnje koja je sva privatnog vlasništva pa dočarava bogatstvo kraja iz kojeg dolazi.

KUD „Sklad“ iz Đakova osnovan je 1863. godine kao pjevačko društvo. Od kraja 19. stoljeća u Društvu djeluju kazališna družina i tamburaški orkestar. Prvi mecena Društva bio je J. J. Strossmayer. KUD „Sklad“ je bio organizator i sudionik mnogobrojnih koncerata, zabava, kostimiranih zabava, a izvodili su mjuzikle, operete i opere. Početkom 50-ih godina 20. stoljeća prvi put se spominje i folklor, ali se radi sporadično sve do kraja 70-ih godina. Od tada se intenzivira rad folklora i to izvornog folklora i običaja. Suorganizatori su Ivanjskih krijesova i Smotre građanskih plesova i starogradskih pjesama. Društvo je nastupilo na svim značajnim smotrama u zemlji (Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Špancir fest Varaždin, Aurea fest Požega…), mnogobrojnim događanjima lokalnog značaja te u Bosni i Hercegovini, Austriji, Makedoniji i Crnoj Gori. Među prvima u RH osnivaju mažoretkinje, a nešto kasnije i suvremene oblike kulturnog izričaja (ritmika, Jazz dance). Voditelj KUD-a „Sklad“ je Nikola Šuća. Predsjednica KUD-a „Sklad“ je Silvija Bodakoš.

Kroz dugi niz godina KUD „Ivan Meštrović“ Vrpolje daje pečat kulturnom životu Vrpolja. Okuplja sve ljubitelje folklora, običaja, pjesme i plesa. Pjevačka, folklorna i tamburaška sekcija sudjeluju na svim važnim manifestacijama u zemlji i inozemstvu te pronose i diče ime Vrpolja. KUD je 80-ih godina bio jedan od najboljih u domovini, a „Kraljice – Ljelje“ ponos su Vrpolja i cijele regije. Danas se KUD „Ivan Meštrović“ sastoji od ženske, muške te mješovite pjevačke skupine, tamburaškog orkestra, folklorne i dramske sekcije za djecu i odrasle. KUD danas broji više od 100 aktivnih, podupirujućih i počasnih članova, organizira razne radionice i druženja, Dječju smotru folklora „U Vrpolju na ponos i diku“, Memorijalni koncert „Tamburaška uspomena na Marija Bogdanovića – Šlesa“ i Odraslu međunarodnu smotru folklora „Mi smo društvo još iz davni dana“. Predsjednica KUD-a je Mihajla Šunić, voditelj tamburaškog orkestra je Dražen Ančić, tekstove za dramske sekcije i pjesme za KUD piše Davor Šunić, a voditeljica svih sekcija KUD-a je Katarina Marinović.

Društvo radi punih 26 godina na očuvanju izvornog folklora, nošnje i tradicije svoga kraja, Đakovštine. Svojim radom i zalaganjem postali su prepoznatljivi širom lijepe naše domovine te su sudionici svih značajnijih smotri folklora u zemlji i van nje. Posebno ističu Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu, Đakovačke vezove, Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo. Od Đakova do Dubrovnika, susjedne BiH, daleke Litve, Švicarske i Španjolske, Mađarske ,Njemačke, s ponosom predstavljaju našu Slavoniju i lijepu nam domovinu Hrvatsku. Društvo uskoro izdaje svoj privi CD s pjesmama i napjevima našega kraja. U društvu se njeguje običaj Ivanja kojeg su nedavno predstavili na smotri Ivanjski krijes. U društvu se posebno njeguje rad s djecom u folklornoj skupini, tamburaškoj skupini i mažoretkinjama te su upravo njihove skupine razlog što su ove godine po četrnaesti put organizirali smotru folklora „Satnica u igri, pjesmi i plesu“.

Teško je pronaći zemlju s toliko prikladnim imenom kakvo ima Bijela krajina. Bijela narodna nošnja i bijele breze njezini su simboli jer je siromašni stanovnik ove zemlje na granici Slovenije bio prisiljen nositi bijelu haljinu od lanenog platna, a uz njega su išle same breze. I jedno i drugo postalo je i ostalo temelj belokranjske narodne tradicije. Grupa je nastupala u Sloveniji i inozemstvu. Sudjelovala je na nekoliko festivala folklora: u Piranu, Ljubljani (Slovenija), Zagrebu (Hrvatska), Ohridu (Makedonija), Gorizi, Lorettu, Versaeu, Trentu (Italija), Lauterbachu, Bliesranbachu (Njemačka), Veldenu, Puchbregu (Austrija) i drugim zemljama srednje Europe. Među brojnim osvojenim nagradama i priznanjima skupina je osvojila 1. i 2. mjesto na natjecanju folklora u Gorizii (1978.) i Trentu (1986.) u natjecanju autohtonih folklornih skupina.

Društvo je osnovano 6.1.1979. godine i u svome postojanju djelovalo je na području očuvanja i zaštite kulturnih nematerijalnih dobara izvodeći izvorni folklor Đakovštine na raznim smotrama izvornog folklora u Republici Hrvatskoj (Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Na Neretvu misečina pala, Međunarodni festival kulture Proljetni zvuci Jana Vlašimskog Virovitica itd.) i međunarodnim smotrama (Njemačka, Italija, Francuska, Češka, Austrija, Bosna i Hercegovina i dr.). Društvo broji stotinjak članova u tri folklorne grupe, dvije pjevačke (ženska i muška) i grupe svirača. Pjevačke skupine sudjelovale su na raznim smotrama izvornog folklora diljem Republike Hrvatske, bilo samostalno ili s folklornom grupom.

Osnovani 1957. godine njegujući izvorni ples, pjesme i običaje bilogorskog kraja. Ubrajaju se među najbolja kulturno-umjetnička društva izvornog folklora u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Rade u četiri sekcije te su sa svakom sekcijom predstavljali županiju, na državnoj smotri, Vinkovačkim jesenima i Đakovačkim vezovima. Jedni su od rijetkih u Republici Hrvatskoj koji njeguju starinski način sviranja i pjevanja na Farkaš tamburama.

Udruga je kako i sam njezin naziv govori prva i jedina kandžijaška udruga u Lijepoj Našoj, osnovana u Kruševici 2010. godine s ciljem promicanja tradicije i slavonskih vrijednosti. Naglasak je na tradicionalnoj slavonskoj „svinjarskoj kandžiji” koja je specifična za ovaj naš kraj. Svinjarska se kandžija mogla u prošlosti vidjeti u svakodnevnom životu šokaca, a danas tek rijetko na nekim folklornim manifestacijama. Kako je jako mali broj mladih ljudi koji su vični korištenju kandžije u rekreativne svrhe, cilj ove udruge je od svinjarske kandžije napraviti originalni slavonski brend i suvenir te je na taj način približiti mladim ljudima i spasiti je od zaborava. Ova udruga trenutno broji 53 člana, većinom mladih, što nam je dokaz da je ova udruga na pravom putu da i ostvari svoje ciljeve. Cilj im je naučiti mlade baratati s kandžijom, ali i podučiti ih izrađivati kandžiju poput naših starih.

Puhački orkestar osnovao je DVD Đakovo 1882. godine. Prvi kapelnik bio je Josip Keller, iza njega slijedili su Mijo Matajs stariji i Josip Faletić, a zatim do 1947. godine Hinko Šroubek. Poslije Drugog svjetskog rata kapelnik je Antun Šroubek do 1982. godine, iza njega Miroslav Kirhmajer do 1992. godine kada je za dirigenta doveden prof. Branko Meden, koji je vodio orkestar do 2002. godine kada se vraća Miroslav Kirhmajer. Dužnost kapelnika – dirigenta do početka 2012. godine preuzima Tomislav Kruljac. Pučki orkestar od svog osnutka pa sve do danas, kroz razdoblja dva svjetska rata i Domovinskog rata radi bez prekida. Najveći uspjeh postiže od 1924. do 1936. godine kada je bio najbrojniji. Orkestar je tada imao preko 100 glazbenika te nije bio isključivo puhački već simfonijski, a upošljavao je više profesionalnih glazbenika. Bio je određeno vrijeme najveći orkestar u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji sve do uredbe da mora otpustiti iz članstva 2 člana kako bi ga brojem članova prestigao tadašnji Beogradski Kraljevski orkestar. Od važnijih nastupa treba istaknuti: 1925. 1000. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva; 50. godišnjica Hrvatsko-Slavonske vatrogasne zajednice, 1929. sudjelovanje na proslavi zaslužnog radnika na polju vatrogastva u Hrvatskoj Mirka Kolarića u Zagrebu, 1930. sudjelovanje na Sveslavenskom kongresu vatrogastva u Ljubljani, a iste godine gostovanje i u Budimpešti, od 1950. gostovanja u Varaždinu, Križevcima, Korčuli, Arandelovcu (Srbija), Makarskoj, Šibeniku i mnogim drugim mjestima, 1994. sudjelovanje orkestra na otvaranju prve Skupštine Hrvatske Vatrogasne Zajednice. Osim toga, orkestar sudjeluje na svim smotrama puhačkih orkestara Slavonije i Baranje te na smotrama vatrogasnih orkestara RH. U Domovinskom ratu orkestar je nastupao na svim značajnijim manifestacijama, kao i na sahranama poginulih u Domovinskom ratu. Za sudjelovanje u Domovinskom ratu 14 članova orkestra nositelji su Spomenica Domovinskog rata. Za svoj rad orkestar je primio više priznanja i odlikovanja: 1973. Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima; 1986. Nagradu oslobođenja Grada Đakova; 1994. Povelju kulturno-prosvjetnog vijeća Sabora RH i nih drugih priznanja i odlikovanja; 2017. godišnja skupna nagrada Grada Đakova za promicanje puhačke glazbe. Orkestar 2022. godine slavi 140 godina postojanja. Danas orkestar broji 30 članova. Sudjeluje na svim gradskim i regionalnim manifestacijama te ostvaruje uspješnu suradnju s drugim ansamblima. OSJEČKI PUHAČKI ORKESTAR – 2019. godine službeno je osnovana udruga Osječki puhački orkestar, s ciljem poticanja, pomaganja, razvitka i unapređenja amaterske puhačke glazbe, popularizacije puhačke glazbe, organizacije koncerata i manifestacija, suradnje i povezivanja s drugim sličnim udrugama, ustanovama i organizacijama u Republici Hrvatsko i u inozemstvu. Orkestar broji 15 članova.

KUD „Veseli šokci“ iz Punitovaca kreće s radom 1967. godine i održava se sve do ratnih godina kada se u nekoliko navrata ponovno osnivao. Nakon dugogodišnje stanke je, na inicijativu gđe. Jasne Matković, osnovan u listopadu 2012. godine. KUD se dijeli na dvije skupine: „Dukati“, za djecu od 6-12 godina te „Biseri“ za djecu i odrasle od 12-65 godina. KUD je kroz dosadašnje djelovanje sudjelovao na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, večeri folklora u Donjem Miholjcu, Bogdanovcima, Harkanovcima, Osojniku kod Dubrovnika, Zadru i mnogim drugima večerima folklora, a također i u BiH u Gabeli i Dretelju kod Čapljine.

Godine 1993. u Viškovcima je osnovano kulturno umjetničko društvo “Ivan Tišov”. Djelatnost društva je očuvanje i prezentiranje izvornog folklora; pjesama, plesova i narodnih običaja. Isto tako njeguju i pučko crkveno pjevanje koje mlađi naraštaji rado prihvaćaju. Društvo djeluje u tri sekcije: dječja folklorna sekcija, odrasla folklorna sekcija i tamburaška sekcija. Društvo je sudjelovalo na brojnim Smotrama folklora i manifestacijama širom Lijepe naše te u inozemstvu. Kroz društvo je prošlo nekoliko stotina aktivnih članova no danas broji tek tridesetak članova.

Kuburaška udruga Maruševec osnovana je 2006.godine i nastavlja tradiciju pucanja iz mužara i kubura u svom kraju a i šire. Najstariji vjerodostojni podatak o tradiciji pucanja u Maruševcu datira iz 1862. godine, a nalazi se u crkvenim knjigama Župe Maruševec gdje je zabilježen izdatak kupnje baruta za pucanje na dan Sv. Roka”,16. kolovoza kod Kapelice tog sveca u mjestu Druškovec u općini Maruševec. U daljnjim godinama taj pradavni običaj najčešće se spominje uz Uskrsno vrijeme, ali i za druge crkvene svečanosti. S obzirom na rudarsku tradiciju maruševečkog kraja pucači su najčešće bili rudari tako da su i današnje odore Kuburaške udruge prepoznatljive crne boje. Kuburaška udruga Maruševec danas ima 32 člana sa 25 registriranih kubura dva topa., Kumovi se mogu pohvaliti s nastupima širom lijepe naše, a bili su sudionici u programima Šokačkog sijela u Županji, Đakovački vezovi, dani Općine Bošnjaci, Maratona lađa u Metkoviću, Križevečkog spravišća, Špancir festa u Varaždinu,motorijade na Vinici, Zeljarijade u Vidovcu i tako dalje. S istorodnim udrugama zagorskog kraja redoviti su sudionici obilježavanja blagdana Male Gospe u Humu na Sutli, Svetog Leonarda u Pregradi, Svetog Mihovila u Sračincu, Presvetog Trojstva u Jurketincu, Svetog Roka u Druškovcu, Svetoga Jurja u Maruševcu i sudionici smotri kuburaških udruga te svih događanja vezanih na promociju pucanja iz kubura i nastavak ove lijepe tradicije. Od 2012. godine obilježavajući Čiselsku nedelu, proštenje sa stoljetnom tradicijom organiziatori su i sajma v Maruševcu gdje su se predstavile udruge, poljoprivredna gospodarstva i pojedinci sa svojim proizvodima te narodnim blagom i rukotvorinama ovog kraja. Od iste godine organizatori su i kićenja Božićne jelke uz župnu crkvu te uz općinu od 2013.godine organizatori programa Advent u Maruševcu. Prosječno imaju više od 30 nastupa godišnje i jedna su od najaktivnijih udruga u županiji varaždinskoj.

Đakovačke mažoretkinje KUD-a “Sklad” neprekidno djeluju već 28 godina. Članice su Hrvatskog mažoret saveza i jedan su od najstarijih mažoret timova u Hrvatskoj. Nastupaju na svim važnijim priredbama u Đakovu i okolici, sportskim događanjima i na drugim kulturnim događanjima. Čest su gost na različitim humanitarnim koncertima i priredbama, vatrogasnim natjecanjima, smotrama folklora i sl. Mažoretkinje sudjeluju i na regionalnim i državnim prvenstvima Hrvatskog mažoret saveza predstavljajući grad Đakovo i svoj KUD. Ove godine sudjelovale su na Regionalnom prvenstvu mažoretkinja u kategorijama Prvi i Viši korak te na Državnom prvenstvu mažoretkinja u Klinča Selima gdje su u formacijskom dijelu osvojile 6. mjesto, a duo Sara Zrinušić i Ivona Kovač osvojile su brončanu medalju. U mažoretkinjama pleše 60 djevojčica i djevojaka od 4 do 16 godina koje su podijeljene u skupinama: početnice, dječji sastav, kadetkinje te juniorke i seniorke.

KUS je osnovan 17.05.2008. godine. Trenutno ima 90 članova koji se bave kulturno umjetničkim djelatnostima na amaterskoj osnovi, a posebno promiču tradicijsku kulturu i čuvanju kulturne baštine svoga kraja.

KUD “Kuševac” je osnovan 2007. godine s ciljem očuvanja i promicanja tradicije Đakova i Đakovštine.. Ponosni su organizatori manifestacije “Selo moje na brdašcu” koja se do sada održala 12.puta, a ove godine ju planiraju nakon dvije godine pauze ponovno organizirati. KUD “Kuševac” broji 20-tak članova, a do sada su sudjelovali na brojnim manifestcijama od kojih izdvajamo neizostavne nastupe na Đakovačkim vezovima. Nastupali su još na Đakovačkim bušarima, Vinkovačkim jesenima, Smotri folklora Sisačko-moslavačke županije u Kutini, Smotri folklore Šibensko-kninske županije u Šibeniku, Brinju, diljem Slavonije i BiH te u Turskoj. Voditelj folklora je Zdravko Mijatović, a predsjednica KUD-a Blaženka Lulić.

KUD „Šokadija“ Strizivojna osnovano je 1974. godine i od tada do danas kontinuirano i vrijedno radi u nekoliko sekcija, dvije folklorne- dječja i odrasla i tri pjevačke skupine, muška Strossmayer, ženska Druge te djevojačka Dive. Društvo je sudjelovalo i sudjeluje na svim značajnim smotrama folklora i pjevanja u Hrvatskoj kao i izvan domovine, te su za svoj rad i trud dobili brojna priznanja i nagrade. Članovi društva nastupaju u originalnim narodnim nošnjama svoga mjesta koje su privatno vlasništvo svih članova i nasljeđivana u obitelji. Članovi su ponosni na svoja putovanja i nastupe gdje su predstavljali svoje selo, svoju županiju te Hrvatsku, tako da se pjesma ovih vrijednih ljudi orila i Njemačkom, Mađarskom, Italijom, Makedonijom, Herceg Bosnom, Grčkom, Turskom, Poljskom, te Belgijom gdje su imali čast u srcu Europskog parlamenta predstaviti običaje i kulturu Slavonije.